Ako HDZ dođe na vlast, Zakon o lustraciji mogao bi biti donesen. Još u siječnju, na skupu u Imotskom na tu temu govorio je šef stranke Tomislav Karamarko, a u subotu su se u Večernjem listu po istom pitanju izjasnili i njihov EU parlamentarac Davor Ivo Steir i međunarodni tajnik stranke Miro Kovač
Kažu došlo je vrijeme da se Hrvatska suoči s prošlošću, a Kovač dodaje da postkomunistička društva koja su se suočila sa svojom totalitarnom prošlošću danas se ekonomski puno bolje razvijaju. Kakve to ima veze jedno s drugim, nije objasnio. U pokušaju da doznamo nismo uspjeli, jer nijedan ni drugi nisu odgovarali na telefonske pozive.
Hrvoje Klasić, povjesničar, smatra kako se razgovor o lustraciji koristi u dnevno-političke svrhe koje s normalnim funkcioniranjem nema nikakve veze.
'Od pada komunizma prošlo je 25 godina i za takav zakon je prekasno. Koga bi taj zakon obuhvatio? Pa pola HDZ-a je bilo u komunističkoj partiji. Moguće je da imamo ljudi koji su bili, recimo, pripadnici milicije do devedesete, a nakon toga su bili ranjeni na našoj strani. Je li takav čovjek heroj ili ga treba lustrirati? Uostalom, vodstvo HDZ-a s početka devedesetih odlučilo je da lustracija nije dobra za Hrvatsku jer je trebalo postići konsenzus oko obrane domovine', tvrdi Klasić.
Dodaje da se u nedostatku rješenja za gospodarsku krizu, kojoj se kraj ne nazire, ljude motivira isticanjem tema iz prošlosti.
'To, naravno, ne znači da prošlost treba zaboraviti, ali treba je obrađivati na znanstveni način, a ne da to čine ulica i političari. Netko tko u svom selu nije mogao dobiti podršku za pobjedu na izborima trebao bi sutra odlučivati koga će lustracija zahvatiti', pita se Klasić.
Smatra kako je Domovinski rat odredio kako ćemo se postaviti prema lustraciji. Da nije bilo njega, o takvom zakonu bi se dalo razgovarati, ali ne danas, nego prije dvadeset godina.
'Uostalom na čelu Hrvatske bili su sve odreda bivši članovi Komunističke partije. Od Janka Bobetka pa do Franje Tuđmana. Njih obojica bili su partizani, generali JNA i članovi Partije. Iako su 60-ih i 70-ih godina pružali otpor režimu, bili su u vlasti kad je Goli otok profunkcionirao. Zar bi sad netko kome je otac, brat ili stric stradao na Golom otoku trebao abolirati Tuđmana i Bobetka. Mislim da ne', ustvrdio je Klasić.
S njegovim razmišljanjem slaže se dijelom i povjesničar Neven Budak koji drži da je za takav zakon 25 godina prekasno, ali da o njemu ne može govoriti jer konkretan prijedlog Zakona ni ne postoji.
