Zemlja, koja se još uvijek bori za priznanje, i to ne samo od Srbija, već i od strane nekih zemalja Europske unije, bez vlade je već više od tri mjeseca nakon izbora. To bi je moglo stajati hitno potrebnih sredstava za razvoj, prenosi Deutsche Welle.

Početkom veljače, vladajuća stranka „Samoopredjeljenje“ pobijedila je doduše na parlamentarnim izborima s 42 posto glasova – ali je izgubila apsolutnu većinu. Od tada je, kako ocjenjuje KNA, proces formiranja vlade postao farsa: parlament u glavnom gradu, Prištini, sastaje se svakih 48 sati na konstitutivnoj sjednici. Cilj je izbor predsjednika parlamenta – što je preduvjet za formiranje vlade.

Dva razloga za zabrinutost

Oporba, međutim, bojkotira kandidatkinju vladajuće stranke, 38-godišnju bivšu ministricu pravosuđa Albulenu Haxhiu – na veliko negodovanje aktualnog premijera Albina Kurtija. On i oporba međusobno se optužuju za zastoj.

'Samoopredjeljenje želi po svaku cijenu držati Kosovo u institucionalnoj krizi', bijesni Memli Krasniqi iz drugoplasirane Demokratske stranke.

Prije dva tjedna intervenirala je i predsjednica Kosova Vjosa Osmani, ali čak ni krizni sastanak na kojem je okupila vladine i oporbene političare nije donio proboj.

Promatrači su uznemireni iz dva razloga, prenosi njemačka agencija i ocjenjuje da bi, kao prvo, politička kriza mogla dovesti do toga da službeni Beograd to vidi kao potvrdu svojih stavova. KNA u izvještaju podsjeća da Vlada Srbije, unatoč proglašenju neovisnosti 2008. godine, i dalje smatra da je Kosovo srpski teritorij.

Drugo, Kosovo je jedna od najsiromašnijih država u Europi. Bez stabilne vlade, zemlja bi mogla propustiti važna sredstva iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Prema izvještajima medija, radi se o više od 880 milijuna eura kredita i financiranja.

'Dio europske obitelji'

„Kosovo je dio europske obitelji, ali nema prečaca do članstva u EU“, upozorila je tijekom nedavnog posjeta Prištini šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas. Ona je pozvala kosovske političare da poduzmu akciju, kako u pogledu dijaloga sa Srbijom, tako i u vezi s pomoći EU.

Kosovu su potrebne „funkcionalne institucije“, rekla je Kallas. „Stoga pozivam sve uključene strane da prekinu politički zastoj i brzo formiraju novu vladu kako bi Kosovo moglo imati koristi od naše pomoći.“

Negodovanje se širi i u društvu. Agencija KNA prenosi pisanje portala Balkan Insight, koji navodi da je više od 50 kosovskih nevladinih organizacija u petak uputilo otvoreno pismo zastupnicima parlamenta. U njemu su pozvali lidere stranaka da preuzmu odgovornost. „Neaktivnost nije opcija“, poručili su.

Posebnu zabrinutost potpisnici su izrazili zbog nedostatka nadzora, što je rezultat parlamentarne blokade: „Aktualna vlada, čiji je mandat istekao, nastavlja raditi bez parlamentarnog nadzora i kontrole. To je neprihvatljiva situacija za demokratsku zemlju“.

'Kritična erozija krhkog demokratskog poretka'

Kosovo je zemlja s najmlađim stanovništvom u Europi. Više od polovice građana mlađa je od 30 godina, a trećina ima manje od 18 godina. Nedostatak mogućnosti za posao i zastarjeli obrazovni sustav otežavaju pristup tržištu rada. Promatrači optužuju vladu i oporbene političare da svojom blokadom drže naciju kao taoca.

'Dok se parlamentarna telenovela nastavlja u svom uobičajenom ‘Hitchcockovom stilu’, vjerujem da građani Republike Kosovo imaju puno pravo izraziti svoje nezadovoljstvo', kaže sociolog iz Prištine Fadil Maloku. On ocjenjuje da politički zastoj izaziva „kritičnu eroziju krhkog demokratskog poretka Kosova“. Što se to dulje nastavlja, veća je šteta – po povjerenje javnosti i legitimitet kosovske države, zaključuje Maloku.