Europski parlament u srijedu je usvojio izvješća kojima hvali predanost Kosova vrijednostima EU-a, poziva na ukidanje sankcija prema toj državi, ali ju i poziva da snažnije radi na reformi pravosuđa, javne uprave te na neovisnosti medija
„Kosovski rat je stao prije nešto više od 25 godina, no rane i ožiljci se i dalje vide”, rekao je u raspravi dan ranije Riho Terras, Estonac iz redova europskih pučana koji je pripremio izvješće, usvojeno u srijedu s 373 glasova 'za' i 134 'protiv'.
Te rane „mogu se izliječiti samo ako Europa Kosovu pruži europsku budućnost”, naglasio je taj bivši vojnik, dodajući da sve kosovske političke stranke danas shvaćaju važnost europske perspektive.
Estonac je predstavljajući izvješće za 2023. i 2024. rekao da je Kosovo učinilo mnogo po pitanju reforme gospodarstva, vladavine prava i „izgradnje europskog načina života”, no i da se ne smiju ignorirati nedostaci – nedovoljna neovisnost sudstva, nedovoljna sloboda i transparentnost medija te potreba nastavka dijaloga između Prištine i Beograda.
vezane vijesti
Europska unija je u lipnju 2023. uvela sankcije Kosovu tvrdeći da Priština ne čini dovoljno kako bi ublažila eskalaciju tenzija na sjeveru zemlje. Time je EU balkanskoj državi blokirala pristup dijelu europskih sredstava.
Terras je pozvao Europsku komisiju da odmah ukine te „nepravedne i nepotrebne sankcije”, a to je učinio i niz zastupnika koji su sudjelovali u raspravi. Estonac je pozvao i preostale članice EU-a, njih pet, da napokon priznaju Kosovo – Španjolsku, Grčku, Slovačku, Cipar i Rumunjsku.
Povjerenica EK-a za proširenje Marta Kos naglasila je da se to tijelo slaže s izvješćem Estonca, nadodajući da Priština treba raditi i na reformi javne uprave.
Pohvalila je kosovsku „stratešku orijentiranost prema EU-u” što dokazuje njezina usklađenost vanjske politike s EU-om, između ostalog i svojevoljnim uvođenjem sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Hrvatski zastupnik Davor Ivo Stier posjetio je da je Međunarodni sud (ICJ) 2010. na zahtjev Srbije donijelo zaključak da kosovsko proglašenje neovisnosti nije prekršilo međunarodno pravo.
Stoga „nije dobro koristiti Kosovo kao alibi” za opravdavanje djelovanja ruskog predsjednika Vladimira Putina prema okupiranom Krimu ili ostalim ukrajinskim regijama te druge secesionističke tendencije u Europi.
„EU mora u potpunosti prihvatiti taj zaključak i konačno dati Kosovu status kandidata za članstvo”, poručio je hrvatski pučanin, također pozivajući na ukidanje europskih sankcija Prištini.
Francuski zastupnik desnog Nacionalnog okupljanja (RN) Matthieu Valet govorio je pak da se u raspravi o Kosovu „ignoriraju sigurnosna pitanja”.
Ta je zemlja „poslala neproporcionalan broj ljudi” u redove Islamske države, a „znamo da postoji i poveznica s napadima u Bataclanu”, rekao je Francuz, referirajući se na krvavi napad te terorističke skupine u Parizu.
„Usprkos tome vi želite gurati pridruživanje Kosova i bezvizni režim s tom državom. Vrlo smo zabrinuti zbog toga”, kazao je član stranke Marine Le Pen.
On smatra da je Kosovo „daleko od europskih kriterija i vrijednosti” te da je u EU-u „već teško komunicirati između 27 država”, a kamoli s zemljama koje „ne dijele njihove vrijednosti”.
Austrijski zeleni političar Thomas Waitz hvalio je Kosovo kao mladu, no modernu državu koja je učinila puno po vladavini prava, iako postoji još niz problema.
„Raste mu životni standard, ima mlado i dobro obrazovano stanovništvo. No mi ih blokiramo, iako bi mogli predvoditi proces pridruživanja” u odnosu na druge kandidatkinje sa zapadnog Balkana, kazao je Waitz.
