'ISPLIVALI 'UDBINI DOKUMENTI

HHO tereti Boljkovca i Manolića za ratni zločin

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 09.04.2009 18:20
  • Objavljeno 09.04.2009 u 18:20
Josip Boljkovac

Josip Boljkovac

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Igor Sambolec

Hrvatski helsinški odbor je objavio dokument iz kojega se, prema njihovu mišljenju, vidi da je u likvidacijama po završetku Drugog svjetskog rata osobno sudjelovao i za iste izdavao naloge prvi ministar MUP-a RH Josip Boljkovac.HHO je također prikupio informacije o postojanju 9 masovnih grobnica od Zaprešića do granice sa Slovenijom

Riječ je o fotokopijama dokumenta UDBA-e iz kojih je vidljivo da su se likvidacije bez suđenja obavljale u periodu od 1945. do 1947. godine na širem karlovačkom području u kojima je ubijeno 210 osoba. U potpisu dokumenta (Boljkovac 1.pdf) datiranom 1.12.1945. godine pod naslovom ' Odelenju OZN-a za okrug Karlovac', u kojem se predlažu likvidacije, stoji potpis za kojeg HHO tvrdi da pripada Josipu Boljkovcu.

'Priča o Boljkovcu poznato ja odavno, ali nikada nije postojao dokument koji bi to potvrdio. Evo sad postoji i dokument pa neka državni organi naprave što trebaju. Isto tako se zna da je Josip Manolić od 1948. do 1963. godine bio šef svih zatvora i koncentracijskih logora uključujući i Goli otok. I njega treba ispitati.

Bruno Konjevic / CROPIX

Bruno Konjevic / CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjevic

Mesić je Manolića svojedobno odlikovao Veleredom kraljice Jelene s lentom

Nažalost, bojim se da u Hrvatskoj nema političke volje da se otkriju posljednje tajne. Vlast ne radi posao kao što ga nije radila ni prije petnaest godina nakon zločina počinjenih u domovinskom ratu. Danas se osjećam jedanko kao za tuđmanova režima kada nije bilo političke volje da se zločini procesuiraju. Na snazi je isti mentalni sklop, ali s drugim predznakom', ogorčeno je ustvrdio predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Kao prilog dokumentima koje je podijelio novinarima, Čičak je priložio i izjavu bivše kolumnistice Večernjeg lista Dunje Ujević na čiji je upit o ubojstvima bez suda 200 civila u Bjelovaru, tadašnji predsjednik Županijskog doma Sabora Josip Manolić podivljao.

'Dugo i oštro me je gledao, a onda ustao od stola i počeo vikati 'straža, straža', da bi se potom smirio, uzeo češalj i počeo se češljati. Potom je mirno kazao kako to nisu bili civili, nego kvislinzi', stoji u izjavi Dunje Ujević.

Među dokumentima se nalazi i nevjerojatna naredba iz UDBA-e za kotar Ogulin kojim se najvljuje 'mjesečno takmičenje zajedno s narodnom milicijom u pogledu likvidiranja bande na terenu od 18. lipnja do 18. srpnja 1947. godine'.

Boljkovac i Manolić
demantiraju sve što im Čičak stavlja na teret. 

'Sve je to laž. Bio sam šef izvršenja kaznenih sankcija od 1948. do 1966. godine. Nisam sudjelovao ni u kakvim likvidacijama ili bio vođa nekog od koncentracijskih logora u Hrvatskoj. Čičak zajedno s još jednom novinarkom uporno želi plasirati laži protiv mene. Na području na kojem sam ja  radio nije bilo nikakvih likvidacija. S Čičkom je teško polemizirati', kazao je u izjavi za HRT Manolić.

Boljkovac
pak tvrdi kako ništa nije mogao raditi bez Okružne policije.

'Okružna policija bila je nadležna za sve. Nisam sudjelovao u nikakvim zločinima', kazao je kratko bivši misnistar MUP-a.   

Bruno Konjevic / CROPIX

Bruno Konjevic / CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Ranko Šuvar

Sve zločince treba procesuirati - Ivan Zvonimir Čičak

Za zaštitu zločinaca Čičak je optužio predsjednika Stjepana Mesića koji 'relativizira zločine i onemogućava pravosudne progone izjavama da su to stari ljudi i da ih nema smisla izvoditi pred sud'.

'Mesić time kriminalizira cijeli NOB. Mi ne tražimo da se sudi svim preživjelim partizanima, već samo onima za koje postoje indicije da su sudjelovali u zločinima. Ako se po zapovjednoj odgovornosti može suditi našim generalima u Haagu, može se i partizanima.

Pa jesu li Andrija Artuković i Dinko Šakić bili prestari za suđenje ili jesu li Milivoj Ašner i Simo Dubajić prestari? Ako je tako onda moramo promijeniti Ustav i abolirati zločince i ostati u balkanskoj šumi', zaključio je Čičak.

Uz sve navedeno HHO je prikupio informacije o postojanju 9 masovnih grobnica od Zaprešića do granice sa Slovenijom (Prudnice, Ključ brdovečki, Brdovec 1, Brdovec 2, Brdovec Markova šuma, Lužnice, Zdenčina i Šenkovec) u kojima su fizički likvidirani i u rovove pobacani brojni vojnici njemačkog Wermachta, regularnih jedinica NDH (domobrani) i veliki broj civila. Do sada je locirao šest jama, a na tri se još radi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi