Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine HDZ-ov Mislav Herman u srijedu je, dan uoči skupštinske sjednice, ustvrdio kako se Grad nalazi u neodrživoj financijskoj situaciji zato što vodi neodrživu financijsku politiku koja će donijeti ozbiljne posljedice
"Grad Zagreb nalazi se u neodrživoj financijskoj situaciji zato što vodi neodrživu financijsku politiku koja će donijeti u budućim razdobljima ozbiljne i loše posljedice za gradske financije, a time i za život građana Zagreba", rekao je Herman na konferenciji za novinare Kluba gradskih zastupnika HDZ-DP-HSU uoči sutrašnje skupštinske sjednice na čijem su dnevnom redu rebalans gradskog proračuna i izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP).
Govoreći o rebalansu, Herman je rekao kako u dokumentu stoji da rebalans pokazuje manjak od 137 milijuna eura, a umjesto da se u gradskoj vlasti suoče s tim problemom oni taj manjak pokrivaju s fiktivnim viškom iz prethodne godine od 144 milijuna eura.
"To je lažni suficit iz prethodne godine koji je temeljen na prijenosu imovine sa Grada na ViO (Vodoopskrbu i odvodnju), famoznoga pročistača otpadnih voda", kaže Herman.
vezane vijesti
Objasnio je da je suficit imaginaran zato što nije bilo novčane transakcije, a realnost je da već lani nije bilo suficita od 67,5 milijuna eura, nego je zapravo bio deficit od 156 milijuna eura, a ove godine Grad tekuću godinu financijski ne završava s nikakvim suficitom nego s kumulativnim manjkom od 281 milijun eura koji se prenosi u 2026.
"To nije samo računovodstvena stavka, to je ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti Grada Zagreba", upozorio je Herman.
Upozorio je i da se u rebalansu Grad odriče gotovo 26 milijuna eura bespovratnih EU sredstava, smanjuju se ulaganja u nove objekte i održavanje postojećih. Greenway - biciklistička magistrala pretvorena je u propali projekt, ulice Sarajevska, Heinzelova i Osječka suočavaju se s ozbiljnim kašnjenjima, Jarunski most i Medpotoki su "praktički izbačeni iz planova", a "Gradska knjižnica Paromlin je stala i pitanje je hoćemo li je uopće imati do kraja ovoga desetljeća".
Za izmjene i dopune GUP-a, Herman kaže da pokazuju nedostatak vizije o modernom Zagrebu, te da je gradu napokon potreban novi GUP.
Kaže da se u pojedinim zonama smanjuju koeficijenti izgrađenosti da te mjere da je priuštivo stanovanje dovedeno u pitanje i da će cijena kvadrata stana vjerojatno narasti, a u nekim zonama imamo nelogičnu liberalizaciju prenamjene zemljišta.
Nalazimo i floskule o prometnom rasterećenju bez konkretnih projekata, podzemne garaže predviđene su u gotovo svim blokovima Donjega grada što prijeti devastacijom, zanemaruje se socijalno stanovanje i izgradnja vrtića, škola, ambulanta i zelenih površina, pogoduje se velikim investitorima a potrebe građana, prvenstveno stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, ostaju neriješeni.
