APARTMANIZACIJA BEZ GRANICA

HDZ-ov zakon za betonizaciju obale

APARTMANIZACIJA OBALE

APARTMANIZACIJA OBALE

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Dok se javnost zabavlja još nedorečenim Zakonom o legalizaciji objekata, potpuno u drugi plan pale su izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji koje će biti predložene ovaj tjedan i imaju znatno dalekosežnije posljedice. Teško se oteti dojmu da je legalizacija bespravnih objekata izvučena ispod prašine starih ideja, iako je teško provediva i potpuno neizvjesna, samo s jednim razlogom – da se skrene pozornost sa Zakona o gradnji, otkriva Nacional

Upravo taj zakon investitorima omogućava milijunske zarade, ukida važne kontrole nad prostorom i prijeti pražnjenju blagajni gradova i općina koje su ionako na izdisaju. Za razliku od Zakona o legalizaciji koji može i ne mora uspjeti bez ikakvih većih posljedica, izmjene čak 122 od 354 članka iznimno važnog Zakona o gradnji dugoročno definiraju prostor i investicije u Hrvatskoj. Izmjene se najkraće mogu opisati kao 'investor friendly' (koje ide na ruku investitoru) zbog brojnih olakšanja u proceduri dobivanja dozvola, ali Zakon je prepun spornih odredaba.

'Nažalost, izmjene tog zakona rađene su prebrzo i bez usredotočenja na prave probleme građevinarstva. Čini se da je cilj na brzinu eksploatirati sve što se može bez sagledavanja posljedica', kazao je za Nacional Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske koja djeluje pri HUP-u.

Jedna od najvažnijih izmjena jest dopuštanje etažiranja i prodaje apartmana u turističkim zonama, označenim kao T1 i T2 (razlikuju se samo po omjerima predviđenih postotaka hotela i apartmana). Sedam godina se pomoću te odredbe o zabrani etažiranja čuvala obala od apartmanizacije, a sada se ministar Branko Bačić, nasljednik Marine Matulović Dropulić u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odlučio odreći te zaštite, bez konkretnog obrazloženja. Dok se javnost zabavlja brojkama od 150 tisuća nelegalnih objekata i državnom zaradom od 10 milijardi kuna – iako su one potpuno proizvoljne jer u Hrvatskoj ne postoji točna evidencija nelegalnih objekata – potencijalni investitori u turističke zone u tišini čekaju izmjene zakona koji će im omogućiti milijunske zarade.

Naime, da bi udvostručili svoju zaradu, prema novim izmjenama Zakona investitori koji su kupovali zemljište u zonama T1 i T2 ne moraju ni lopatu zakopati. Primjerice, zemljište u Splitsko-dalmatinskoj županiji u tim se zonama sada prodaje po cijeni 50-80 eura za četvorni metar. Na istim lokacijama građevno zemljište vrijedi dvostruko više. Nakon izmjena Zakona kojim se dopušta etažiranje bit će moguće prodati zemljište i ostvariti zaradu do 100 posto u odnosu na cijenu koju su platili. Slična situacija je i u drugim turističkim županijama, naročito u slučaju zadarskog naselja Punta Skala, gdje će, zahvaljujući novim zakonskim uvjetima, austrijski vlasnik Falkensteiner, uprihoditi oko 440 milijuna kuna, ističe Nacional

U Hrvatskoj, naime, postoji oko 500 turističkih zona (T1 iT") koje se prostiru na više od 15 milijuna četvornih metara. Većina nije razvijena upravo zbog nemogućnosti etažiranja, a time i nemogućnosti prodaje objekata. Izmjene Zakona o gradnji to stubokom mijenjaju, a da nisu razrađeni kriteriji koji bi bili balans između starog i novog zakona, stare i novonastale situacije. Brojne nevladine udruge i stručnjaci s jedne strane zalagali su se za zabranu etažiranja kao sredstva očuvanja obale od devastacije, a s druge strane ulagači tvrdili da im je nemoguće (neisplativo) ulagati ako se zabrani prodaja.

Nacional izdvaja najvažnije izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji

-dozvola etažiranja u zonama T1 i T2, čime se dopušta njihova prodaja, što je sedam godina bilo strog zabranjeno;
- više ne treba ishoditi lokacije i ostale dozvole za prenamjenu građevina, primjerice, turistički apartmani jednostavno postaju stanovi i obratno;
- župani, a ne više Ministarstvo, daju suglasnosti za detaljnije planove unutar 1000 metara od obale, čime se gubi važna poluga kontrole;
- plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa više nije uvjet za dobivanje dozvole za gradnju;
- zgrade za gospodarsku aktivnost mogu se graditi na 100 metara od obalne crte umjesto 300 (na otocima 70 umjesto prijašnjih 100) i mogu biti dvostruko veće, imati podrum od čak 1.000 kvadrata te biti visoke pet metara;
- upotrebna dozvola mora se upisati u zemljišne knjige, ako nije upisana, smatra se da se nema, sve zgrade će to trebati učiniti;
- u zaštićenom obalnom području briše se ograničenje u naseljima za hotel od 80 kreveta i da se mora planirati: sada može biti na bilo kojem području bez ograničenja;
- investitori će moći izgraditi ceste o svom trošku na svom zemljištu, ali ih moraju predati lokalnoj upravo bez naknade; dosad im se za to plaćalo;
- investitori više ne moraju čekati okončanje spora države i lokalne uprave kako bi gradili na zemljištu, ali moraju od njih oboje dobiti suglasnost;
- skraćenje svih rokova za donošenje prostornih planova, u nekim slučajevima i za 50 posto, opće pojednostavljenje procedura;
- inspektorima je obveza podnijeti optužni prijedlog i kaznenu prijavu protiv kršitelja zakona, a ne kao dosad – samo zatvoriti gradilište;
- lokalni zavodi za prostorno planiranje po novim odredbama ne smiju izrađivati planove – to se prepušta tržištu;
- prije četiri godine uvedenim povjerenstvima koja ocjenjuju izgled neke zgrade toliko su smanjene ovlasti da ih je moguće i ugasiti;
- prije natječaja ili za koncesiju više ne treba imati lokacijsku dozvolu za projekt, nego se ona mora dobiti do potpisivanja ugovora, pa investitor ima otvorenije ruke u pregovorima o izgledu objekta;
- zemljište će se ipak moći parcelizirati i kad se po zakonu zemljište dodijeli bivšim vlasnicima, što je veliko olakšanje postupka;
- ako se izmjena radi samo na 10 posto prostora, nema prethodne rasprave, tj. isključuje se stručna javnost;
- cijene izrade planova moraju biti maksimalne komorske, što donosi pojeftinjenje;
- zgrade moraju imati energetski certifikat prije korištenja, inače je predviđena kazna od 25 tisuća kuna;
- niži plan više nije nevažeći ako je samo jedan njegovi dio neusklađen s višim planom;
- jednostavnija rekonstrukcija zgrade, jednostavnije do lokacijske dozvole, izmjena uvjeta prije i u tijeku gradnje i općenito pojednostavljenje svih procedura;
- investitori će bez natječaja moći birati tko će izrađivati planove za bilo koju vrstu gradnje za njihovo zemljište;
- otvorena mogućnost za mnogo više građevina za koje ne treba dozvola, ali tek treba donijeti uredbu na koje će se to građevine odnositi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi