HRVATSKA U EU-u

Grubiša: Sad nas čeka sto problema!

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 09.12.2011 14:06
  • Objavljeno 09.12.2011 u 13:18
Ivo Josipović i Jadranka Kosor potpisali pristupni ugovor s EU4

Ivo Josipović i Jadranka Kosor potpisali pristupni ugovor s EU4

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Politolog Damir Grubiša kaže da nas sada, nakon potpisivanja pristupnih pregovora s Europskom unijom, očekuje nastavak s reformi na koje smo se obvezali jer nas čeka iznimno težak proces monitoringa

Riječ je, naravno, o reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, preustroju administracije, ukidanju subvencija za brodogradnju, naravno i poštivanje prava manjina u okviru kojega je i povratak izbjeglica.

'U vremenu od potpisa ugovora do datuma ulaska u Europsku uniju obično se sve zaustavi, zemlja se uljulja u snove jer dužnosnici smatraju da je sve završeno', objašnjava Grubiša.

Ipak, kod nas je drukčija situacija, napominje politolog, nego što je to bilo kada su 1995. godine ulazile Austrija, Švedska i Finska jer mi imamo specifično situaciju vezanu uz posljedice rata.

'S druge strane, zemlje poput Češke, Poljske i Slovačke odmah nakon izlaska iz jednopartijskog sustava počele su izgrađivati zakonodavstvo sukladno zakonodavstvu Europske unije, što Franjo Tuđman nije želio', objašnjava Grubiša. Zbog toga im je bilo lakše pregovarati i završiti pregovore. 'Mi smo više u situaciji u kojoj su se našle Rumunjska i Bugarska da i nakon završetka pregovora moramo raditi', kaže on.

Razlika između nas i Poljaka

'Pregovori Poljske otegli su se iz razloga što su tražili dosta izuzetaka, a i bio je veliki otpor ulasku seljaka i Crkve. Nakon ulaska u EU, poljska Crkva je mnoge župe prijavila kao seoska gazdinstva za subvencije iz europskih fondova. Kod nas Crkva uglavnom živi od rente. Tako seoska gazdinstva poput samostana Dajla, u kojem se proizvodio med, proda za golf teren. To je razlika između nas i Poljaka', ispričao nam je Grubiša.

Svakih šest mjeseci u ritmu proljeće-jesen, nastavlja, sve do 1. srpnja 2013. podnosit će se izvješća o monitoringu nad Hrvatskom. 'Srećom, monitoring nema suspenzivnu klauzulu, ali postoji niz mogućnosti kojima se Hrvatska može kazniti zbog zastoja reformi. Krajnja konzekvenca je mogućnost odgode ratifikacije u pojedinim zemljama, ali u Bruxellesu smatraju da će biti dovoljno pismo upozorenja kako bi se Hrvatsku trgnulo', kazao je politolog Grubiša.

Europska komisija će kao partnere od kojih će tražiti informacije o ispunjavanju obveza sigurno pitati i nevladine udruge, smatra Grubiša, koje se smatraju psima čuvarima demokracije, i njihovu ulogu cijene u EU. Brojne udruge su već ranije tražile veću uključenost u proces vezan uz ispunjavanje reformi preuzetih potpisom na pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi