DALIĆ SE PITA:

'Gradimo li mi tržišnu ekonomiju ili socijalizam?'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 03.07.2014 15:29
  • Objavljeno 03.07.2014 u 15:29
martina dalić

martina dalić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

HDZ-ova saborska zastupnica Martina Dalić danas je, kao jedan od mogućih razloga izostanka reformi, detektirala to što Hrvatska još nije razrješila temeljno ideološko pitanje – gradi li tržišnu ekonomiju ili nastavlja sa socijalizmom

S obzirom da pred sobom imamo viskokvalitetno izvješće, možda je ovo prilika da raspravimo zašto u Hrvatskoj teško prolaze reforme, rekla je Dalić u raspravi o izvješću Hrvatske narodne banke (HNB) za 2013.

Upozorila je da se u Hrvatskoj godinama govori o reformama, ali svaki put kad se neka reforma započne dolazi do 'potpune blokade i razdvajanja društva'.

Kad je riječ o HNB-u, Dalić kaže da središnja banka može gospodarskom oporavku pridonositi samo odgovornom monetarnom politikom koja jamči makroekonomsku stabilnost i kvalitetan nadzor nad poslovanjem hrvatskog bankarskog sustava. Iz izvješća se, kaže, zaključuje da je HNB lani vodila svoju politiku upravo na taj način.

Je li HNB država u državi, pita Krešimir Bubalo (HDSSB) spočitavajući HNB-u da nije sudjelovala u kreiranju nacionalne politike koja bi pokrenula gospodarstvo.

Smatra da u izvješću nedostaje informacija o radu osiguravajućih društava, a upitao je tko upravlja mirovinskim fondovima, jesu li oni usmjeravani ka poboljšavanju gospodarstva ili 'služe za čišćenje bankarskih bilanci'.

Upozorava na prezaduženost stanovništva, blokade i ovrhe, 'u kojima svakodnevno gledamo kako naše sugrađane policija vuče po podu iz kuća u kojima su živjeli, iako sami nisu krivi za to što su zbog promašene Vladine politike ostali bez posla'.

Bubalo upozorava da se država lani zadužila za iznos koji je veći od ukupnog iznosa novca u opticaju u Hrvatskoj.

Laburist Mladen Novak HNB-u predbacuje da je šutke promatrao agoniju građana koji su uzimali kredite u 'švicarcima'. Po nekim podacima, oko 30 milijardi kuna kredita vezano je uz švicarski franak, no "vijeće mudraca HNB-a" držalo se po strani, rekao je Novak.

Laburist je aktualizirao i medijske tvrdnje da guverner HNB-a ima neto plaću od 34.000 kuna te je plaćeniji od predsjednika države i Vlade, te da je uz plaćeni trošak od pola milijuna kuna izbivao lani preko 120 dana i putovao svijetom.

HNS-ova Nada Turina Đurić problematizira podatke koji govore o silaznim trendovima ukupnog gospodarstva, a istodobno o stabilnosti bankarskog i financijskom sektora, radi čega se stječe dojam da je taj sustav 'otok u moru problema'.

HNB nije ili ne bi smjela biti otok, a još manje neko elitno društvo, trebala bi biti dio ukupnog sustava institucija, prije svih Vlade, kaže Đurić i poručuje da bi sinergija Vladine gospodarske politike i financijske politike HNB-a morala bi biti na visokoj razini.

Izvješće HNB-a podržat će SDP čija Nadica Jelaš ističe da su, zahvaljujući monetarnoj politici koju je u pet godina krize vodila HNB, ojačane rezerve koje su snažan osigurač protiv nekontroliranog klizanja tečaja kune, obnove inflacije i daljnjeg pada poljuljanog kreditnog rejtinga.

Duje Marasović (HDZ) ne dijeli to mišljenje, on kaže da je stabilnost kune održana na teret građana, padom zaposlenosti i standarda, te povećanjem poreza i recesijom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!