RIZIČNE PROFESIJE

Građevinar - najopasnije zanimanje u Hrvatskoj

Radnik baušetala građevinar

Radnik baušetala građevinar

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Vatrogasac, policajac, pirotehničar, miner – to su poslovi koji uglavnom prvi padnu na pamet kada se govori o opasnim zanimanjima. No, ta zanimanja nisu ništa manje sigurna ili nesigurna od, recimo, posla medicinske sestre ili trgovkinje

Štoviše, kada se pogledaju podaci Državnog inspektorata o obavljenim nadzorima zbog ozljeda na radu, pa i izvješća medicine rada o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima, u Hrvatskoj je najnesigurnije raditi u građevinarstvu. Naime, prema podacima Inspektorata za prošlu godinu, od ukupno 39 smrtnih slučajeva kao posljedica ozljeđivanja na radu, čak je 17 bilo u građevinarstvu.

Kada se radi o pogibijama na radnom mjestu, nakon građevinaca, najugroženiji su radnici u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom te prijevoza i skladištenja u kojima je lani zabilježeno po pet smrtnih slučajeva.

Građevina prednjači i prema ukupnom broju pojedinačnih težih ozljeda radnika s čak 343 radnika koja su nastradala na radnom mjestu. Slijedi prerađivačka industrija bez brodogradnje u kojoj je nastradalo 306 radnika, a u brodogradnji 61. U trgovini su, pak, 102 radnika nastradala na radnom mjestu, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu njih 89.

Podaci medicine rada, pak, kazuju da godišnje na radnom mjestu nastrada oko 25 tisuća radnika, najviše opet u građevinarstvu, gdje je u 2008. ozlijeđeno preko 3,3 tisuće radnika. U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi ozlijeđeno je preko 1,6 tisuća radnika, kao i u trgovini na malo. U prerađivačkoj industriji, pak, nastradalo je preko 7,7 tisuća radnika. Najviše je ozljeda registrirano u proizvodnji hrane i pića, segmentu prerađivačke industrije, gotovo 1,2 tisuće radnika.

Pa, kada se pobroje podaci s medicine rada, ispada da je u Hrvatskoj najnesigurnije raditi kao građevinski radnik. Drugu poziciju zauzima prerađivačka industrija, a tu su radnici zaposleni u proizvodnji hrane i pića, metalci, tekstilci, drvari. I posao šumara, baš kao i ribara, krije niz opasnosti. Iako se to iz domaće statistike ne može iščitati, ribarstvo je prema nekim istraživanjima globalno najnesigurnije za radnike. Može se reći da su radno-intenzivne djelatnosti najnesigurnije za radnike jer se vrlo malo ulaže u zaštitu na radu.

No, u mnogim djelatnostima se i ne zna stvaran broj radnika koji nastradaju na radnom mjestu jer poslodavac nesreću ne prijavi. Ne učini to ni radnik, zbog straha od gubitka posla ili se sjeti kad bude kasno. U sindikatu tekstila, primjerice, imali su tužan slučaj radnice koja je ostala invalid zbog ozljede na radu. Od prevelike težine kutija koje je prenosila u pogonu pukle su joj kapilare na očima i na kraju je ostala bez vida. To nigdje nije evidentirano kao ozljeda na radu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi