Građani za lošu obnovu nakon potresa većinom krive Vladu

Na pitanje kako građani doživljavaju proces obnove nakon dva velika potresa od kojih su prošle dvije, odnosno gotovo tri godine, građani većinom odgovaraju da je riječ o lošem procesu!

Više od 92 posto (92,4 posto) anketiranih upravo se tako izjasnilo. Da je obnova osrednja smatra manje od 5 posto (4,6 posto), a dobra je za tek 1 i pol posto ispitanika. Zanimljivo da proces lošim, u RTL-ovom istraživanju, ocjenjuju i birači HDZ-a. Čak tri četvrtine (75,8 posto) njih, dok se gotovo svi birači ostalih većih parlamentarnih slažu u ocjeni - stanje je loše!

Pa tko je za to kriv? U odgovorima prednjači Vlada – i to za više od petine ispitanih (22,7 posto). Slijedi Državni ured za obnovu (20,6 posto), a u stopu ih prate ministri graditeljstva (19,1 posto). Znamo nakon uhićenog Horvata na njegovo mjesto stigao je Paladina no pomaka je, kažu građani - premalo.

Da odgovornost leži na županijama, općinama i gradovima smatra gotovo 19 posto anketiranih (18,7 posto), a tu su i građevinske tvrtke (16,7 posto) koje izvode radove.

Razlog sporosti u procesu obnove

Razlozi koje navode ispitanici su kako vladajućima obnova nije toliko bitna, smatra najviše njih (31,9 posto), a zatim tu je i nesposobna državna administracija (30,4 posto). To su dakle dominanti razlozi. Slijede loši zakoni (11,6 posto), pa prekompliciran proces (11,1 posto), zatim nedostatak operativaca i skuplji građevinski materijal (7,7 posto).

Očekivani rok završetka obnove

Pa kad je sve ovako loše i sporo – što ne krije ni vlast, kad će obnova završiti? Ni tu ispitanici nisu optimistični. Najmanje je onih koji vjeruju da će Banovina i Zagreb zablistati već u ovoj 2023. godini. Samo tri posto. A gotovo polovica (46,4 posto) ispitanika očekuje da će sve biti dovršeno tek za više od pet godina.

Dosta porazno i uistinu krajnji je trenutak da se odgovorni trgnu i obave svoj posao, jer život u kontejnerima poraz je cijelog društva.

Istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 2. do 05. siječnja na uzorku od 1300 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.