AKCIJA 'NEVAŽEĆI LISTIĆI'

Građani ipak nisu poslušali Ivana Vilibora Sinčića

  • Autor: I.E.Matijašević
  • Zadnja izmjena 12.01.2015 18:36
  • Objavljeno 12.01.2015 u 16:55
Ivan Vilibor Sinčić

Ivan Vilibor Sinčić

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/PIXSELL

Zvijezda prvog kruga predsjedničkih izbora Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida nakon osvojenih 16,42 posto, odnosno, 293.570 glasova, svojim biračima je sugerirao da izborne listiće učine nevažećima tako da na njih dopišu i zaokruže treće mjesto s njegovim imenom kako bi spriječili da ga birački odbori pribroje kandidatima HDZ-a i SDP-a. No uzimajući u obzir broj nevažećih listića i Sinčićeve osvojene glasove, čini se da ga birači nisu poslušali u velikom broju

Iako je broj nevažećih listića u drugom krugu za 1,13 posto veći od onog iz prvog, koji je iznosio 27.791 (1,56 posto), ta brojka je uvelike manja od broja osvojenih Sinčićevih glasova na ovim predsjedničkim izborima. Naime, u prvom krugu kandidat Živog zida dobio je povjerenje 293.570 birača, a broj nevažećih u drugom krugu dosegnuo je brojku od tek 60.728, odnosno 2,69 posto. Naime, u drugom krugu na izbore je izašlo više birača, njih 2.258.023 (59,04 posto), što je gotovo 12 posto više nego u prvom, kada je glasovalo 1.787.928 građana, odnosno, 47,12 posto.

Ipak, više od 60.000 nevažećih listića valja promatrati kao važnu poruku birača dvjema političkim opcijama, koji su tako izrazili svoje nezadovoljstvo njihovim politikama.

U kontekstu posljednjih nekoliko izbora valja istaknuti kako brojka protestnih glasova s posljednjih predsjedničkih izbora ipak spada među rekordne. Dijelom i zbog velike izlaznosti na birališta. Najviše je, međutim, protestnih glasova bilo na parlamentarnim izborima 1995. godine kada ih je registrirano čak 82.666, odnosno, 3,31 posto. Iako je ovdje riječ o rekordnom broju poništenih listića, to nije ujedno i njihov rekordan postotak, koji je pak zabilježen na izborima za Europski parlament 2013. godine te je iznosio čak 5,07 posto, ali s tek 39.572 poništena listića. Također, na drugim izborima za Europski parlament 2014. godine postotak nevažećih listića bio je visok i iznosio je 3,06, odnosno, 29.076 prosvjednih glasova.

Kad su predsjednički izbori u pitanju, najviše nevažećih listića bilo je na onim prvima, 1992. kada je Franjo Tuđman izabran za prvog hrvatskog predsjednika. Tada je 50.703, odnosno 1,89 posto birača poništilo svoj glasački listić. Postotno najmanje, ali brojčano najviše protestnih listića zabilježeno je zatim 1997. godine, kada je Tuđman osvojio novi mandat na Pantovčaku. Uz 61,41 posto pobjedničkih Tuđmanovih glasova, registrirano je i 39.656 nevažećih listića, odnosno, 0,97 posto.

Slijede zatim predsjednički izbori 2005. kada je Stjepan Mesić porazio HDZ-ovu kandidatkinju Jadranku Kosor. Tada je evidentirano 35.617 nevažećih listića (1,59 %). U drugom pak krugu predsjedničkih izbora 2009/2010. godine, kada je Josipović porazio Milana Bandića, nevažećih listića bilo je 30.547 komada, odnosno, 1,36 posto. Na prvim posttuđmanovskim predsjedničkim izborima, kada je prvi mandat na Pantovčaku osvojio Mesić, 29.779 birača (njih 1,15 %) protestno je poništilo svoj listić.

Glasovi koje su Grabar Kitarović i Josipović osvojili u prvom i drugom krugu

Dvoje kandidata koji su bitku nastavili u drugom krugu u prosinačkom pripetavanju osvojilo je ukupno 1.353.066 glasova, od toga je 687.678 bilo za Ivu Josipovića, a 665.379 Kolindi Grabar Kitarović. U drugom krugu predsjedničkih izbora Kolinda Grabar Kitarović bila je uspješnija pa je osvojila 1.114.865 glasova, a Josipović 1.082.430.



Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!