pandemija u brojkama

Govore li brojke pravu istinu: Koliko je doista ljudi dosad napao koronavirus i koliko će se nas tek zaraziti?

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 19.06.2020 12:04
  • Objavljeno 19.06.2020 u 11:31
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: tportal

Kako se izračunavaju ove brojke i kojima možemo vjerovati? Utvrđivanje stvarne prevalencije koronavirusne infekcije bit će važno za razumijevanje načina na koji se virus širi i zaustavlja

Koliko je ljudi zapravo zaraženo koronavirusom? Statistike stižu iz gradova i zemalja širom svijeta, a brojke se jako razlikuju. Neki kažu da imaju manje od jedan posto zaraženih, drugi tvrde da je virus zahvatio više od polovice stanovništva.

Prijavljivanje slučajeva koronavirusa drastično varira u cijelom svijetu. Tim Russell i njegovi kolege s Londonske škole higijene i tropske medicine procijenili su da je od 15. lipnja prijavljeno više od 95 posto simptomatskih slučajeva u nekim zemljama, uključujući Ganu, Kazahstan, Maroko i Oman, piše New Scientist.

S druge strane, procjenjuje da je u SAD-u prijavljeno samo 35 posto simptomatskih slučajeva, a ta je brojka još niža u nekim drugim zemljama. Pretpostavlja se da je Velika Britanija prijavila samo 14 posto, Švedska oko 19 posto, a Jemen samo tri posto slučajeva.

Prijavljivanje slučajeva koronavirusa drastično varira u cijelom svijetu

Prijavljivanje slučajeva koronavirusa drastično varira u cijelom svijetu

Izvor: Tetra Images / Profimedia / Autor: Tetra Images

U ovim statistikama ne odražava se broj slučajeva bez simptoma, a upravo bi takvi slučajevi mogli činiti između četvrtine i polovice svih koronavirusnih infekcija.

Iskustvo kruzera Diamond Princess

Dva su glavna pristupa procjeni prevalencije. Istraživači bi testirali uzorak neke populacije i izravno prijavljivali brojke ili bi se koristili matematičkim modelima.

Koliki je procijenjeni udio zaraženih i koliko su pouzdani ti podaci

Koliki je procijenjeni udio zaraženih i koliko su pouzdani ti podaci

Izvor: tportal.hr / Autor: Ilustracija: Neven Bučević

Mnogi modeli držali su se slučaja kruzera Diamond Princess, na kojem je, nakon izbijanja zaraze, na virus testirana većina od 3711 putnika i članova posade. Zaraženo je bilo njih 712, a najmanje 13 ih je umrlo.

Russell i njegovi kolege koristili su se ovim i drugim izvorima, poput podataka Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, kako bi predvidjeli koliko je ljudi zaraženo koronavirusom u raznim zemljama. Kako su kvaliteta i količina testiranja i izvješćivanja širom svijeta nedosljedni, točnu sliku bilo je nemoguće dobiti.

Ekipa Henrika Saljea sa Sveučilišta u Cambridgeu modelirala je pak situaciju u Francuskoj. Oni su se koristili podacima s kruzera, ali i iz bolničkih kartona, a praznine su popunili procjenama o broju oboljelih kojima nije trebala hospitalizacija.

Slučaj kruzera Diamond Princess koristi se za izračun prokuženosti neke sredine

Slučaj kruzera Diamond Princess koristi se za izračun prokuženosti neke sredine

Izvor: Newscom / Profimedia / Autor: Kyodo/Newscom

Dobivene brojke u velikoj su se mjeri poklapale s rezultatima dobivenim izravnim testovima na antitijela. Dosad su testovi na antitijela u Španjolskoj, Italiji i Engleskoj povećali udio zaraženih između dva i pet posto, uz veću prevalenciju u gusto naseljenim gradovima poput Londona i Madrida.

Podaci pristižu sa svih strana

U svibnju je Niklas Bobrovitz sa Sveučilišta u Torontu u Kanadi okupio ekipu znanstvenika iz šest zemalja kako bi usporedili podatke krvnih pretraga i odredili udio zaražene populacije širom svijeta.

Mnoge regionalne brojke potječu iz nerecenziranih studija, neke su prikupila javna zdravstvena tijela, a neke privatne organizacije. Ponekad se trebalo osloniti na tweetove dužnosnika.

Prikupljeni su podaci iz više od stotinu izvora, a pristižu i dalje. No brojke variraju, i to između 0,4 i čak 59 posto, kaže Bobrovitz.

Dok su neki istraživači promatrali razinu antitijela u općoj populaciji, mnogi su se fokusirali na grupe koje su lakše proučiti, poput zdravstvenih radnika i davatelja krvi. Većina dosad ocijenjenih studija bila je više ili manje nepouzdana i pristrana.

Daleko od imuniteta stada

Jedno je ipak jasno: čak ni zemlje s visokom prevalencijom nisu ni blizu razine potrebne da bi se postigao imunitet stada i tako zaustavi širenje zaraze. Da bi se to postiglo, imunitet bi trebao steći 70 posto populacije.

A ta razina prokuženosti nije uočena nigdje, čak ni u Švedskoj. Štoviše, mada Švedska ima više smrtnih slučajeva po glavi stanovnika u odnosu na susjedne zemlje, ispada da je početkom svibnja bilo inficirano samo oko 26 posto stanovništva Stockholma.

Svaki test može biti dobar ako se zna stopa lažnih rezultata, kažu znanstvenici

Svaki test može biti dobar ako se zna stopa lažnih rezultata, kažu znanstvenici

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Mike Ford

Salje misli da su te brojke pretjerane jer virus vjerojatno uzrokuje sličan postotak smrti u svim zemljama. A da je zaraženo više od četvrtine švedskog stanovništva, onda bi broj umrlih bio daleko veći.

'Testovi koji daju lažne pozitivne i negativne rezultate mogu dati pogrešnu predodžbu o onome što se događa. Međutim kada znamo stopu lažnih rezultata, možemo saznati i koliko je ljudi bilo zaraženo', kažu znanstvenici. A znati koliko je ljudi zaraženo pomoglo bi u planiranju sljedećih poteza.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!