Nakon ljeta, predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović povukao se u političku zavjetrinu. Zadnju izjavu medijima dao je u kolovozu, posljednja obrana na Facebooku je bila 2. listopada, a priopćenje nedugo nakon fašističkog ispada u Splitu
Dok izbore u Srbiji i pad Aleksandra Vučića komentiraju i svjetski dužnosnici, hrvatski predsjednik Zoran Milanović je produljio svoju dvomjesečnu šutnju.
Iako je poznat po britkim, nekad i previše direktnim izjavama, Milanović od ljeta i svađe s Vladom oko slanja vojnika na mimohod u Pariz, s javnošću komunicira samo putem priopćenja i objava na Facebooku. Posljednju je napisao 2. listopada.
"Oko čega smo ga uopće i čuli osim onog jednog statusa, a obećavao je da će biti branitelj svih ljudi, branitelj Ustava. Ustvari, ja to kažem, ljudi su prevareni što se tiče Zorana Milanovića”, poručio je za RTL, predsjednik Mosta, Nikola Grmoja.
Marijana Puljak iz Centra, pak, smatra da je na Milanoviću da procijeni treba li se oglašavati oko važnih pitanja u zemlji i svijetu.
"Tema Like i izbora u Srbiji je važna za cijelu regiju. Na predsjedniku je da ocijeni treba li dati neki svoj stav. I prije nas je znao iznenaditi nekom svojom taktikom, vidjet ćemo hoće li opet”, rekla je Puljak.
Redovita priopćenja
Posljednju izjavu za medije, Milanović je dao u kolovozu, nakon požara u Omišu. U međuvremenu je posjećivao brojna mjesta u Hrvatskoj, dijelio odlikovanja, družio se s građanima i sudjelovao na obilježavanjima lokalnih obljetnica.
Nakon što se doznalo za aferu s otpadom u Lici, zatražio je zatražio sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog sabora, a priopćenjem je podržao i prosvjed "Hodaj za Liku”. U priopćenju se osvrnuo i na rad Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), ustvrdivši da nije bio obaviješten o slučaju Gospić. Na isti je način osudio i veličanje nacizma u Splitu.
"Milanović brani SOA-u. Kada će sjednica, Ostojić je rekao da je 2022. sve SOA znala. Možda je to razlog zašto se Milanović sakrio u mišju rupu i nema ga ni za čuti ni vidjeti”, tvrdi Grmoja, a Dalija Orešković dodaje da bi predsjednik trebao biti aktivniji.
"Trenutačna situacija poziva predsjednika na puno aktivnije djelovanje, ali ako će ostati šutjeti, bilo bi lijepo da to pojasni građanima”, poručila je Orešković.
Pozicioniranje SDP-a
Sa 75 posto glasova birača u drugom krugu posljednjih predsjedničkih izbora, Milanović ima veliki politički zalog, ali i odgovornost. Pitanje je samo čeka li povoljan politički trenutak da se vrati u javnost. Naime, SDP je počeo svoju kampanju, iako su do sljedećih izbora još dvije godine.
"Mislim da on čeka da vidi što će biti, pušta Hajdaša i ekipu da se razvijaju dok mogu, a on šuti da bi onda mogao dati taj poguranac kada bude trebalo”, procijenio je politički analitičar Krešimir Macan.
Što god Milanović radio, kraj njegova boravka na Pantovčaku se bliži. Naime, po Ustavu, predsjednik može biti izabran najviše u dva četverogodišnja mandata.