KOMUNICIRANJE S JAVNOŠĆU

Gdje je Milanović pogriješio?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 31.03.2012 14:05
  • Objavljeno 31.03.2012 u 08:00
Zoran Milanović

Zoran Milanović

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic / CROPIX

Kukuriku Vlada puni okruglih stotinu dana u Banskim dvorima, a tim povodom pred svekolikom javnošću, doduše, samo preko društvenih mreža, odlučio se ukazati i premijer Zoran Milanović, koji sve češće dobiva kritike na račun (ne)komunikacije prema javnosti. Kakva je nova komunikacijska strategija Vlade te kako u svemu tome pliva premijer, pitali smo stručnjake za odnose s javnošću

Dok smo bivše čelnike/ce uz velike napore jedva izbjegavali, Milanovića uz još veći napor teško da možemo i primijetiti, a kamo li čuti – jedna je to od najčešćih kritika koja ga je pratila dok je bio vođa oporbe, a malo se promijenilo i sada kada je premijer. Mišljenja oko toga čiji je način bolji su podijeljena, kako u općoj, tako i u stručnoj javnosti.

Ministri na braniku - komunikatori bez premijerove sjene

Da se premijer, u svojoj funkciji i bez obzira na osobni stil komunikacije, ne mora stalno obraćati građanima, smatra Daria Mateljak, direktorica PR agencije Hauska & Partner: 'Posao premijera je da komunicira isključivo strateški smjer, programska pitanja te najvažnije odluke Vlade, kao i da se obrati građanima u slučaju bilo kakvih izvanrednih i za državu posebno važnih situacija. Za sve drugo ima resorne ministre koji u okviru svojih poslova trebaju redovito komunicirati o strategiji svog resora, kao i o tehničkim ili operativnim poslovima u resoru. Oni, kao i njihovi pomoćnici nadležni za pojedina područja imaju obavezu i odgovarati na sva resorna dnevno politička pitanja. Zato sada, kada smo razumljivo usredotočeni na pitanja gospodarstva, ulaganja i financija stječemo dojam da su prvi potpredsjednik Radimir Čačić i ministar Slavko Linić često u medijima. To je sasvim u redu, o njihovim resorima sada ovisi smjer našeg razvoja i moraju biti u češćoj komunikaciji s medijima.'

'Međutim, bilo bi svakako dobro da se premijer jednom mjesečno sastaje s novinarima na redovnom briefingu ili press konferenciji na kojoj se može osvrnuti na rad Vlade u tih mjesec dana i izložiti planove. Povremeno je dobro da premijer da i intervju pojedinom mediju, ali to nikako ne treba biti često. Njegove izjave najčešće se prenose u okviru izvještavanja sa sjednica Vlade, što je i za njega najbolja tjedna prilika da osigura 'soundbite' u medijima', upozorila je Mateljak.

Nosi li drukčiji oblik komunikacije i kvalitetne poruke?

Tko je 'megafon' Vlade?

Kad je riječ o Vladinim glasnogovornicima, a vidjeli smo ih različitih profila, današnja Vlada i na tom polju ima prema mišljenju stručnjaka novi pristup: 'Zanimljivo je kako se izgubila uloga glasnogovornika/glasnogovornice Vlade, čiji posao bi trebao biti (a ne stječe se dojam da jest) da svakodnevno brifira novinare, daje službene izjave u ime Vlade, odgovara na pitanja ili im pomaže da dođu do pravih sugovornika za svoje teme', upozorila je Mateljak.

Da nova Vlada ima očito suštinski drukčiji način funkcioniranja od onoga na koji smo navikli kod prethodne dvije vlade, uočila je i članica Uprave Digitel Komunikacija Kristina Laco: 'Naime, sada su ministri koji pokrivaju određene resore ujedno i glavni komunikatori aktivnosti, a premijer je konzistentan u tome da svatko sam govori o onome na čemu radi i za što je odgovoran. U zadnjih osam godina vlade su imale jednog glavnog komunikatora dok su svi ostali uglavnom bili, nazovimo ih tako, pomoćni komunikatori i u odnosu na premijera odnosno premijerku u sjeni. Zato je sada dojam da premijera gotovo nigdje nema još i jači, ali prerano je govoriti o komunikacijskoj strategiji Vlade, jer je prošlo premalo vremena i sada tek naslućujemo glavne elemente njihove komunikacijske strategije. Iz tog suštinski drukčijeg načina rada i proizlaze situacije u kojima se različitim porukama zbunjuje javnost te često ispada da ne zna lijeva što radi desna. To je sigurno nešto što se boljom koordinacijom da popraviti.'

Što se tiče komunikacije preko društvenih mreža, Laco ističe da to 'svakako pozdravlja, ali ne treba podcijeniti tradicionalne medije, jer ipak su oni ti koji najdjelotvornije dopiru do najvećega dijela biračkoga tijela, jer mu ono i ima najveći pristup. Premda je bilo dosta kritika na račun toga da je premijer odlučio ne odazivati se u emisiju Hrvatskoga radija 'Kako Vlada vlada', dakle, jednoga tradicionalnoga i javnoga medija, mogu samo reći da je to pitanje komunikacijske strategije Vlade na koju ona ima pravo i ona ne predstavlja neki javni akt. Međutim, iz onoga što smo dosada vidjeli, novi mediji kao da su u toj strategiji važniji od tradicionalnih, a ne bi smjeli biti'.

Otvorenost i/ili virtualna 'prekomuniciranost' - gdje je sadržaj?

Mateljak kaže da se 'stječe dojam da je Vlada, s namjerom da izgradi imidž vrlo otvorene institucije koja komunicira aktivno, otvoreno i koja želi, osim informiranja, ostvariti i dijalog s građanima, na kraju donekle počela gubiti kontrolu nad svojim komunikacijama ili da je 'prekomunicirala'. 'Svakako pohvaljujem korištenje društvenih mreža, ali mislim da se nije dobro procijenilo sve rizike to jest da se insistiralo na količini dijaloga ili komunikacije te da se pritom izgubilo na kvaliteti. Nažalost, neformalne ocjene struke koje se mogu čuti govore da Vlada nije do sada pokazala da ima dobar program komunikacija ili izgradnje odnosa s raznim skupinama, već da se njezine komunikacije svode na taktičku razinu. To ima ozbiljnih posljedica – poruke postaju nejasne pa i kontradiktorne, prioriteti ostaju nerazumljivi, ministri kao da su potpuno prepušteni sebi – nema slike čvrstog, uigranog tima. Ovo je vrlo opasno na samom početku mandata, jer izravno utječe na povjerenje građana i njihovo prihvaćanje poziva na dijalog i uključivanje kao iskrenog, a ne samo kao formalnog', upozorila je Mateljak.

Dodala je da je 'sasvim poželjno da se premijeru postave pitanja i u društvenim mrežama, međutim njegov tim za odnose s javnošću mora biti svjestan da ta pitanja, kakva god bila, zaslužuju vrlo koncentrirane, jasne i pametne odgovore. Ma u kojoj formi se Vlada obraća građanima – bilo to govorom premijera na konferenciji za novinare ili odgovorom na pitanje na Facebooku, to je uvijek Vlada – država, ozbiljna institucija koja mora biti svjesna odgovornosti svoje riječi. Građanima može biti simpatičan ležerni komunikacijski stil, ali da bi mu vjerovali, ta komunikacija mora imati kvalitetan sadržaj i mora biti dana odgovorno'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi