AUTORI KNJIGE 'HRVATSKA U KOKAINSKOM RULETU SMRTI'

[FOTO] Cvok i Merdanović nakon desetljeća istraživanja kokainske scene u Hrvata: 'Bijeli prah šmrču svi, zastrašujuće su priče hrvatskih mula'

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 21.11.2020 20:53
  • Objavljeno 21.11.2020 u 16:16
Autori knjige 'Hrvatska u kokainskom ruletu smrti' Hajrudin Merdanović i Vilim Cvok

Autori knjige 'Hrvatska u kokainskom ruletu smrti' Hajrudin Merdanović i Vilim Cvok

Izvor: tportal.hr/privatna arhiva / Autor: montaža: Neven Bučević/tportal

Kokain je sveprisutan i šmrču ga svi bez razlike, pravila i ograničenja, tvrdi se u knjizi 'Hrvatska u kokainskom ruletu smrti' novinara Vilima Cvoka i Hajrudina Merdanovića, dosad najsveobuhvatnijem prikazu kokainske scene u Hrvatskoj. Knjiga objavljena u izdanju 24 sata rezultat je desetljetnog istraživanja temeljenog na seriji novinarskih tekstova koji prate pun krug kokaina – od zapljene droge do sudske presude. U njoj je pojašnjeno kako i odakle kokain dolazi u Hrvatsku, tko ga sve šmrče, ali i tko su i kako se novače ljudi koji ga prenose u svojem tijelu do krajnjeg odredišta, zbog čega nerijetko završe na dugogodišnjim robijama u zatvorima diljem svijeta

Novinari-istražitelji Vilim Cvok i Hajrudin Merdanović, koji je bio načelnik Odsjeka organiziranog kriminala i načelnik krim-policije u Policijskoj upravi istarskoj, bavili su se crnokronikaškim temama i ranije. Njihova prethodna knjiga 'Hrvatska mafija – od nastanka do danas' provlači tezu da se drogom trgovalo pod okriljem države za vrijeme i nakon Domovinskog rata, ali i da se kriminalna ekonomija temeljila na krijumčarenju i preprodaji droge. Autori u najnovijoj knjizi, posvećenoj sve popularnijem kokainu, za tportal otkrivaju kako sve domišljati Hrvati krijumčare drogu, a pojašnjavaju i kako se bore protiv dilera.

Uz to, Cvok i Merdanović analizirali su epiloge presuda izrečenih uhićenim dilerima. Budući da je mogućnost enormne zarade uvijek povezana s visokim rizikom, pojedini Hrvati su poslove s drogom i nastojanje da dođu do novca preprodajom kokaina platili glavom. Kako je bijeli prah sve popularniji i dostupniji, priče s neslavnim završetkom onih koji trguju ili konzumiraju kokain sve su češće.

Cvok i Merdanović u razgovoru za tportal ističu da kokain šmrču svi – političari, novinari, odvjetnici, mafijaši, prostitutke dok orgijaju na jahtama... a 'bijele crte' odavno su se udomaćile na glatkim plohama noćnih klubova. Prema sugovornicima, unazad deset godina toliko se udomaćio u Hrvatskoj da je hit DJ Krmka 'Cijelo selo šmrče bijelo' otprije petnaestak godina imao proročansku viziju.

Iako je kokain nekada bio droga elite - bankara, menadžera, estradnih zvijezdi i manekenki - danas je situacija na tržištu prilagođena sve većoj potražnji koja se 'ocrtava' duž čitave Hrvatske. Razlog tome je pad cijene kokaina i njegova široka dostupnost konzumentima. Cvok i Merdanović kažu da ga, bez nekih pravila i ograničenja, uzimaju gotovo svi i iz svih pora društva.

Javna nesuvislost zbog bijelog praha

'Šmrču ga oni s dna i s vrha ljestvica društvenog statusa. Kokain šmrču političari, odvjetnici, poduzetnici, liječnici, novinari, okorjeli mafijaši, estradnjaci i mnogi drugi bez obzira na ono čime se bave i koliko imaju godina', naglašavaju autori dosad najcjelovitijeg prikaza rasprostranjenosti kokaina u Hrvatskoj. Sveprisutnost kokaina prisnažuju činjenicama da se ta stimulativna droga katkad pronalazi i kod zatvorenika, pa i njihovih čuvara. 'Jednostavno, kokaina ima posvuda', ističu Cvok i Merdanović.

Novinar tportala Vanja Majetić u razgovoru s Vilimom Cvokom

Novinar tportala Vanja Majetić u razgovoru s Vilimom Cvokom

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Koliko se kokain uvukao u gotovo sve pore društva, govori i činjenica da se mnogim javnim osobama zbog njihovih trenutaka nesuvislosti pripisuje ovisnost o 'bijelom prahu'. Razlog popularnosti kokaina, ističu sugovornici, proizlazi iz njegove dostupnosti i svojstava koja pojačavaju uzbuđenje, podižu raspoloženje i euforiju te daju osjećaj povećane mentalne i fizičke hrabrosti, učestalo i moći. Iako ima razarajuće učinke na ljudsko tijelo, kokain je mnogima blizak jer pruža lažan osjećaj snage, izdržljivosti, koncentracije ili pak kao jak afrodizijak koji neki nanose čak i na spolovila. Također, korisnici često misle da se ne mogu 'navući' na kokain pa mnogi završe šmrčući i po više grama dnevno, a njihovi 'kokainski ispadi' učestalo se mogu vidjeti u medijima i na društvenim mrežama.

'Nije rijetkost vidjeti ljude iz javnog života kako su pred kamerama smušeni te izgovaraju nesuvisle riječi i rečenice, što su kasnije pokušavali opravdati premorenošću. Oni koji ih poznaju odmah upiru prstom i kažu - 'pa to se zna, on je već odavno na kokainu'. To je samo jedan znak toga kako se kokain svakodnevno nekažnjeno šmrče i da je dostupan gotovo svakome tko ga poželi', upozoravaju Cvok i Merdanović. Nadodaju da gotovo svaka gradska četvrt u hrvatskim gradovima ima vlastite dilere, a kokain se može nabaviti i u selima. Kako ni hrvatska sela nisu imuna na pošast bijelog praha, knjigu su znakovito započeli stihovima 'cijelo selo vuče bijelo'.

'Nije rijetkost vidjeti ljude iz javnog života kako su pred kamerama smušeni te izgovaraju nesuvisle riječi i rečenice, što su kasnije pokušavali opravdati premorenošću', kažu Cvok i Merdanović

'Nije rijetkost vidjeti ljude iz javnog života kako su pred kamerama smušeni te izgovaraju nesuvisle riječi i rečenice, što su kasnije pokušavali opravdati premorenošću', kažu Cvok i Merdanović

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Hrvatski Escobar skrio 100 kilograma kokaina u otpadu

Na pitanje kolika je cijena tog famoznog grama koji je, doduše kroz šalu, nedavno pokušao naručiti i predsjednik Republike tijekom novinske konferencije, autori knjige kažu kako je ona 'na malo' već godinama ista – od 500 do 700 kuna za gram, ovisno o čistoći droge. Onaj tko kupuje na veliko, nadodaju sugovornici, dobije popust pa kilogram kokaina iz Latinske Amerike može nabaviti za 40-ak tisuća eura. Primjera kupaca 'na veliko' ne nedostaje u Hrvatskoj, a autori priče o kokainu ističu da su udruženi balkanski mafijaši, među kojima su i brojni Hrvati, zgrtali milijune krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Europu. Budući da su krijumčari droge sve domišljatiji, zanimljive su i priče na koje sve načine on dolazi među Hrvate.

'Najveći dio kokaina dolazi brodovima skriven u kontejnerima s lažnom deklaracijom. Jedan naš diler, kojeg su mediji prozvali hrvatskim Escobarom, sakrio je 100 kilograma kokaina u željezni otpad. Dovoze ga i jahtama, jedrilicama, avionima, šalju poštom... U jednom slučaju kokain je stigao u Zagreb iz Buenos Airesa natopljen u filtar-papire i ušiven u zastavice Argentinskog nogometnog saveza te nogometnog kluba Racing. Jedan naš sugovornik, koji je proveo šest godina u brazilskom zatvoru, ukazuje na to da se kokain sve više šalje prekooceanskim kruzerima', kažu u razgovoru za tportal Cvok i Merdanović.

Hajrudin Merdanović, koautor knjige 'Hrvatska u kokainskom ruletu smrti'

Hajrudin Merdanović, koautor knjige 'Hrvatska u kokainskom ruletu smrti'

Izvor: Privatna arhiva/Hajrudin Merdarević / Autor: Privatna arhiva/Hajrudin Merdarević

Sve domišljatiji načini dopremanja droge ne bi trebali čuditi jer omogućuju ogromnu zaradu. Primjerice kilogram kokaina može se nabaviti u Latinskoj Americi po cijeni od 3000 eura, a cijena tog kilograma udeseterostručuje se dolaskom u Europu. Kada se u kilogram kokaina umiješaju razna punila i prašci radi dodatnih pola kilograma, zarada se višestruko povećava pa se s početno uloženih 3000 eura može zaraditi 50-ak tisuća eura, ukazuju sugovornici.

Kako je zarada enormna, nadodaju Cvok i Merdanović, krijumčari detaljno planiraju transport mjesecima ranije, ne libeći se pritom baviti ucjenama, vrbovanjem, korupcijom te podmićivanjem državnih službenika ne bi li se posao s krijumčarenjem kokaina do krajnje odredišne točke nesmetano odvijao. 'Maštovitost skrivanja manjih količina kokaina do kilograma nema granica. Krijumčari, osobito tzv. mule skrivaju kokain u kondomima naguranim u tjelesne šupljine ili ga gutaju u balončićima. Kokain se skriva i u dvostrukom dnu torbe, kozmetičkim preparatima, potplatu obuće, hrani, voću i povrću, kamerama i knjigama. Ponekad mjesta skrivanja nadmašuju i najbogatiju maštu', kažu autori te su kokainske putešestvije tzv. mula posebno obradili u knjizi.

Zastrašujuća iskustva hrvatskih mula

Cvok i Merdanović naglašavaju da se mule za malu zaradu izlažu velikim rizicima – gubitku glave ili dugogodišnjoj robiji. Ako im droga umotana u balončiće ili kondome koje progutaju pukne u želucu, mala je šansa da prežive, ocjenjuju. Ako ih pak uhvate, završe u zatvoru na dugogodišnjoj robiji. Pritom navode primjer dvojice Osječana uhićenih u Paragvaju sa želucima punih kokaina, što ih je stajalo 18 godina robije.

  • +4
  • +1

Policijska zapljena droge

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: MUP

'Obojica su u želucima imala ukupno 1,2 kilograma kokaina. Jedan je progutao 25 paketića, a drugi 44 paketića s kokainom. Obojica su 'pala' u zračnoj luci u Paragvaju nakon što je pozlilo jednom od njih. Završili su na dugogodišnjoj robiji u jednom od najozloglašenijih paragvajskih zatvora, a da su uspjeli doći do Europe, taj kokain, razrijeđen i s uvećanom težinom, vrijedio bi na ulici i do četiri milijuna kuna', kažu autori. Njihova zatvorska iskustva, nadodaju, podjednako su zastrašujuća.

Kako u pravilu nemaju novca, a i stranci su, mule se nalaze na dnu hranidbenog lanca u prenapučenim zatvorima u kojima stražari uglavnom pasivno promatraju zbivanja. Da bi preživjeli, snalaze se na razne načine. Prema autorskom dvojcu, neki se prikrpaju bandama, a drugi zarađuju šakama boreći se u borbama organiziranim u zatvorima. Zanimljivo je pak to da Hrvati uglavnom lako dolaze do mobitela u zatvorima, naglašavaju Cvok i Merdanović.

Mule se za malu zaradu izlažu velikim rizicima – gubitku glave ili dugogodišnjoj robiji, otkrivaju nam autori knjige 'Hrvatska u kokainskom ruletu smrti'

Mule se za malu zaradu izlažu velikim rizicima – gubitku glave ili dugogodišnjoj robiji, otkrivaju nam autori knjige 'Hrvatska u kokainskom ruletu smrti'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Nama su se u desetak godina znali javljati izravno iz zatvora iz zemalja Južne Amerike. Neki su bili izbodeni i pretučeni. U svakom slučaju kažu da su znali u što se upuštaju i da su bili svjesni rizika, no da nisu očekivali takav horor', podcrtavaju novinari iskustva sugovornika koji su zaglavili u zatvorima Paragvaja, Urugvaja, Venezuele i Brazila. Tim pretrpanim zatvorima, nadodaju, vladaju nehumani uvjeti i vođe zatvorskih paviljona koji su gospodari života i smrti. Poštuju se njihova pravila i bitno je samo jedno – preživjeti taj pakao', ocjenjuju autori.

Izvan zatvora trgovinu kokaina kontroliraju narkokarteli, za koje Hrvati u pravilu rade kao mule. Naši sunarodnjaci u poslu s kokainom surađuju sa Srbima, Crnogorcima i latinoameričkim kartelima. Tportalovi sugovornici otkrivaju da su Hrvati rijetko na vrhu narkokartela iako ima onih koji sudjeluju u velikim isporukama droge kao posrednici i financijeri.

Zagrebačkih 300 posto

'Od naše prve knjige 'Hrvatska mafija od nastanka do danas', u kojoj smo ustvrdili da se za vrijeme Domovinskog rata drogom trgovalo pod okriljem države, u hrvatskom društvu po pitanju krijumčarenja, dilanja, tržišta kokaina i narkomafije gotovo da se ništa nije promijenilo, osim toga da je droge sve više i više', upozoravaju novinari, dodajući da su stasali novi krijumčari i stvoreni novi krijumčarski kanali.

  • +3

Novinska konferencija povodom zapljene kokaina

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadić

Cvok i Merdanović ističu da se u poslu s kokainom okreće nezamislivo velik novac, a da su moćnici u ovom poslu u pravilu krijumčari na vrhu piramide krijumčarskog lanca koji ostaju u sjeni i neokrznuti policijskim operacijama s dostatnim dokazima protiv njih. Ti narkobosovi, osobito oni koji dolaze iz susjedne Crne Gore, odgovorni su i za brojne oružane obračune među zaraćenim bandama koje su odnijele desetke života. Crne brojke su i one koje se odnose na količinu droge koju represivni aparat nije zahvatio zapljenama.

'Ta brojka je, pretpostavljaju i stručnjaci, prilično velika, a sveopći je dojam da zapljene kokaina u Hrvatskoj znatno zaostaju za stvarnom ponudom i potražnjom. Nepoznanica je koliko droge prolazi ispod policijskih radara. Međutim stručnjaci tvrde da je samo u Zagrebu trend uporabe kokaina u zadnjih pet godina porastao za 300 posto. Dostupnost kokaina visoke čistoće samo pokazuje da je droga nekažnjeno prošla i ušla na tržište. Količina neotkrivenog kokaina koji kola tržištem ne nalazi se u statističkim brojkama konkretnih zapljena ili slučajeva diljem Hrvatske, a to je ono što najviše zabrinjava', naglašavaju novinari. Budući da Cvok i Merdanović kao novinari prate zaokružen kokainski put od njegove isporuke, preko otkrivanja, do sudske presude, zanimalo nas je jesu li hrvatska policija i tužiteljstvo uspješni u borbi protiv krijumčara droge.

Cvok i Merdanović smatraju da se bitka protiv krijumčara kokaina ne može dobiti

Cvok i Merdanović smatraju da se bitka protiv krijumčara kokaina ne može dobiti

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dobro upućeni sugovornici ocjenjuju da se hrvatske institucije dobro nose s krijumčarima droge, a podsjećaju kako američka policijsko-obavještajna agencija za suzbijanje droge (DEA) već neko vrijeme ima svoj ured u Zagrebu. Podsjećaju i na nekoliko velikih zapljena droge i razbijanje krijumčarskih skupina u Hrvatskoj, no unatoč svim uspjesima policije, procjenjuje se da se zaplijeni tek 10 posto droge koja se plasira na tržište.

Cvok i Merdanović smatraju da se bitka protiv krijumčara kokaina ne može dobiti. Pritom barataju brojkama prema kojima tržište kokaina u Europskoj uniji vrijedi oko šest milijardi eura, a sudeći prema potražnji, ta će brojka nadalje rasti.

'Krijumčarenje i preprodaja kokaina danas su najisplativije kriminalne aktivnosti na svijetu, što ne zaobilazi ni Hrvatsku. Stručnjaci tvrde da najviše ilegalno zarađenog novca u Hrvatsku dolazi od krijumčarenja i preprodaje kokaina. Ulog je velik, a zarada krijumčara kokaina još veća. Dok se ne stane na put velikim zvjerkama, rat protiv kokaina će potrajati jer se na krijumčarsku scenu stalno ubacuju nova imena', zaključuju Cvok i Merdanović.

  • +7
  • +4

Vilim Cvok

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!