bura u europi

Fico preplašio Slovake pričom o ratu, stiglo ozbiljno upozorenje: 'To se već dogodilo'

25.09.2026 u 10:02

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Slovački premijer Robert Fico izazvao je burne reakcije nakon što je studentima poručio da se boji šireg rata u Europi i otvoreno doveo u pitanje mogućnost da Slovačka bude uvučena u vojni sukob zbog članka 5. NATO-a

‘Bojim se rata’, rekao je Fico prošlog tjedna studentima medicine u sveučilišnoj bolnici u Prešovu.

Slovački premijer ustvrdio je da je rat u Ukrajini ‘izmakao kontroli’ te upozorio na mogućnost njegova širenja. Studentima je potom iznio hipotetski scenarij u kojem bi se od Slovačke tražilo da pripremi ‘5000 vojnika, 10.000 vojnika’ i pošalje ih u borbu.

‘A da mi čak ni ne znamo protiv koga se bore, ni zašto, ni zbog čega’, rekao je Fico.

‘Ne želim rat zbog nekakvog članka 5.’

Fico se potom dotaknuo jednog od temelja NATO-a – članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Njime je utvrđeno načelo kolektivne obrane prema kojem se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

‘Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba zbog nekakvog članka 5.’, rekao je Fico.

Istodobno je naglasio da Slovačka cijeni članstvo u NATO-u i važnost ispunjavanja savezničkih obveza. ‘Ali kao premijer učinit ću sve kako bih osigurao da Slovačka nikada ne bude uvučena u vojni sukob’, poručio je.

Češki predsjednik žestoko odgovorio

Ficove izjave izazvale su kritike slovačke oporbe, ali i reakciju iz susjedne Češke.

Češki predsjednik Petr Pavel, koji je prije ulaska u politiku bio general i predsjednik Vojnog odbora NATO-a, doveo je u pitanje Ficovo razumijevanje savezničke solidarnosti.

‘Ako netko kaže da mu je drago što je član NATO-a, ali nije spreman uključiti se ako je netko drugi napadnut, onda nije razumio riječ solidarnost’, rekao je Pavel.

Fico mu je uzvratio tvrdnjom da razumije kako bi Pavel, kao bivši NATO-ov general, želio ratovati, dok on preferira mir.

Utjecaj na položaj Slovačke

Strah slovačkog premijera od šireg rata dijele mnogi Europljani, ali u njegovoj domovini je oštro kritiziran. 'Nije li on premijer? Nije li on vođa zemlje? Ne bi li trebao voditi ljude umjesto da izražava strahove?', upitao je bivši slovački ministar vanjskih poslova Miro Wlachovsky, danas ugledni suradnik think tanka GLOBSEC.

'Moje pitanje za njega kao premijera jest: u redu, čak i ako je situacija toliko loša kao što kažete, ono što želim čuti od vas jest kako je zemlja pripremljena. Što ste učinili za pripravnost? Tko će nam priskočiti u pomoć u slučaju da budemo napadnuti?', rekao je Wlachovsky za DW.

Na pitanje bi li Ficove izjave mogle naštetiti položaju Slovačke među njezinim saveznicima, Wlachovsky je odgovorio: 'To se već dogodilo.'

Što zapravo znači članak 5.?

Ficove izjave otvorile su i pitanje što bi se u slučaju napada na neku članicu NATO-a doista očekivalo od Slovačke. Aktiviranje članka 5. ne znači automatski da bi svaka članica morala poslati svoje vojnike u borbu.

Sjevernoatlantsko vijeće najprije bi konsenzusom trebalo utvrditi da je riječ o situaciji obuhvaćenoj člankom 5., a nakon toga svaka država poduzima mjere koje smatra potrebnima. Te mjere mogu uključivati uporabu oružane sile, ali ona nije automatska obveza za svaku članicu.

Članak 5. dosad je aktiviran samo jednom – nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001.

Slovačku već štite saveznici

Slovačka istodobno već koristi mehanizme savezničke solidarnosti o kojima je Fico govorio. Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu na slovačkom teritoriju uspostavljena je multinacionalna borbena skupina NATO-a, u kojoj zajedno sa slovačkim snagama sudjeluju pripadnici drugih država članica.

Njezina je svrha upravo odvraćanje mogućeg napada na Slovačku.

Kritičari vide i političku računicu

Ficovi protivnici njegove izjave ne promatraju samo kroz prizmu sigurnosne politike. Slovačkog premijera iduće godine čekaju izbori, a dio analitičara smatra da retorikom o ratu i NATO-u pokušava privući dio birača koji su skeptični prema Savezu i vojnoj pomoći Ukrajini.

Bivši slovački ministar obrane Jaroslav Naď smatra da širenje straha od mogućeg svjetskog rata ide u korist ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. ''To je upravo ono što Vladimir Putin želi', rekao je Nad, koji je bio ministar obrane od 2020. do 2023. godine, a sada je čelnik neparlamentarne oporbene stranke Demokrati.

Prema njegovu tumačenju, Moskvi odgovara uvjerenje europske javnosti da bi nastavak potpore Ukrajini mogao dovesti do izravnog sukoba NATO-a i Rusije.