Hoće li broj zaraženih padati ili i dalje rasti? Kakva će biti budućnost pojedinih cjepiva na tržištu? Krije li se iza problema s pojedinim cjepivima rat farmaceutskih tvrtki, pokušali su odgovoriti u emisiji Otvoreno HTV-a Ivana Pavić Šimetin, Ozren Polašek, Vladimir Mićović, Sanja Jakelić, Robert Vugrin i Damir Erceg
Prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) na pitanje je li situacija zabrinjavajuća u emisiji Otvoreno HTV-a, rekla je da smo ušli u novi val, ali ne kao što je bilo u studenom ili prosincu. Apelirala je na pridržavanje preporuka i mjera.
'Bilo bi dobro da je i više ljudi cijepljeno, ali svjesni smo situacije s nabavom cjepiva, obuhvat nije kakav smo mogli imati', rekla je.
Do sada je stiglo 820.000 cjepiva, najviše Pfizera, gotovo 400.000, ostalo 100.000 Moderne i nešto manje od 100.000 AstraZenece. Najavila je kako do kraja lipnja dolazi 1,4 milijuna doza Pfizerovog cjepiva.
'Tako će biti omogućeno procjepljivanje najmanje 50-55 posto odraslog stanovništva', rekla Pavić Šimetin.
Prof. dr. sc. Ozren Polašek koji je ranije izjavio da bi za dva tjedna broj dnevno zaraženih mogao premašiti 4000, objasnio je da je to model koji govori što će se u budućnosti događati ako se ništa od parametara ne bi mijenjalo, a nama se parametri stalno mijenjaju.
'Prognoze su vrlo rijetko potpuno točne, ovaj model nam služi za razumijevanje mijenja li se obrazac epidemije ili ostaje konstantan', rekao je.
Nada se da je Capak u pravu i da će brojevi biti manji. Nezgodnim je ocijenio pitanje jesmo li na vrhuncu trećeg vala. Kazao je da nije situacija kao u studenom i prosincu, širi se soj koji ima neka druga obilježja, dio populacije je procijepljen. Rekao je da nam i dalje treba doza opreza te da treba pričekati s opuštanjima.
Za Vladin Znanstveni savjet rekao je da je sastavljen od različitih profila i struka, svatko govori iz svoje perspektive o tome što se događa. Cilj je ugraditi nove znanstvene spoznaje u procjenu što će se događati u Hrvatskoj.
Prof. dr. sc. Vladimir Mićović, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, rekao je da je transmisija na vrhuncu.
'Pokretana je uglavnom britanskom varijantom koja je dominantna u cijelosti. Zadnjih tjedana su visoke brojke hospitaliziranih i na respiratoru, pa se zatvaranje moralo dogoditi', poručio je.
Kazao je da treba biti oprezan u smislu prognoza, jer broj testiranja u RH u usporedbi s ostalim zemljama manji, u prosjeku 1700 testiranja.
'Treba s oprezom govoriti o novooboljelima i gledati omjer između otkrivenih i onih koji se liječe u bolnici', dodao je.
Od dvotjednog zatvaranja županije očekuje da poluči odgovarajuće rezultate, jer je to bilo nužno.
Sanja Jakelić, dr. med. spec. dermatolog i venerolog, ravnateljica Opće bolnice šibensko-kninske županije, rekla je da treći val traje već tjednima i najlošiji je od dosad viđenih.
'Najveći je broj hospitaliziranih, danas 77 bolesnika, puno ih je na intenzivnoj skrbi - 14, od toga 4 na respiratoru. Bolnica trpi, kao i svi pacijenti', upozorila je.
Gotovo trećina kapaciteta zauzeta je s COVID bolesnicima, ostale djelatnosti su na minimumu, svi ljudski resursi usmjereni su prema COVID-u. Nada se i vjeruje da su u drugoj polovici vala.
Robert Vugrin, načelnik Stožera civilne zaštite Varaždinske županije, rekao je da situacija u županiji, koja je među 20 najgorih regija u EU po sedmodnevnoj incidenciji.
'Nije dramatično kao krajem 2020., koja je iznosila 1200, a danas je 500. Upozoravamo građane da se pridržavaju mjera kako se ne bi ponovila situacija iz prosinca. Dogodilo se slično kao i u listopadu - lijepo vrijeme, Uskrs, ljudi su se opustili, i posljedica je da smo unutar dva tjedna udvostručili sedmodnevnu incidenciju. U bolnici je preko 130 osoba s težom kliničkom slikom, niže dobi, jer je su starije osobe procijepljene', istaknuo je.
Kaže kako je zabrinjavajuć broj osoba na respiratoru.
Doc. dr. sc. Damir Erceg, specijalist kliničke farmakologije s toksikologijom, naglasio je da svaki lijek i cjepivo ima nuspojave. Najbitnije je kolika je stvarna incidencija.
'Prvih godina po registraciji cjepiva potrebno je svakih 6 mjeseci, prve dvije godine, a onda svake godine po jednom prikupljati podatke o prodaji i nuspojavama i pitanje je što će isplivati vremenom. Apsolutni brojevi nisu bitni, bitan je razlomak. U ovim podacima koji se pojavljuju ispada da je vjerojatnost da će se pojaviti problem je 1:250.000. Mi smo sada na 700.000 cijepljenih. Ako se ne cijepite, 10 puta je veća mogućnost da dobijete COVID', poručio je.
Presedan je da pojedine zemlje članice donose odluku o cjepivu, a nemaju kapacitet da to mogu procijeniti, kaže Erceg.