rasprava u parlamentu

Eurozastupnici žele da EU poveća izdvajanja za humanitarnu pomoć

  • Autor: M. Šu./Hina
  • Zadnja izmjena 16.12.2021 12:51
  • Objavljeno 16.12.2021 u 12:51
tportal

Izvor: EPA / Autor: YAHYA ARHAB

Zastupnici u Europskom parlamentu (EP) su ovoga trjedna plenarnom zasjedanju pozvali EU da kao globalna sila u pružanju pomoći poveća sredstva humanitarne pomoći te uvede pojačan nadzor i sankcije za kršenje humanitarnog prava.

„Države članice EU-a trebale bi izdvajati fiksni dio svog bruto nacionalnog dohotka (BND) za humanitarnu pomoć, pozivamo Komisiju da nas izvijesti o tim isplatama“, rekao je na ovotjednoj plenarnoj sjednici EP-a Norbert Neuser, autor izvješća o novim smjerovima humanitarnog djelovanja EU-a.

Izvješće su zastupnici usvojili u srijedu navečer s 551 glasom za, 63 protiv i 83 suzdržana. Neuser je objasnio da „Izvješće naglašava četiri temeljna načela humanitarnog djelovanja: humanost, nepristranost, neutralnost i neovisnost“ i osvrnuo se na trenutne humanitarne krize uzrokovane sukobima, klimatskim promjenama i pandemijom .„Samo neki od primjera su Afganistan, rat u Etiopiji, glad kao posljedica klimatskih promjena na Madagaskaru, glad i nasilni sukobi u Sahelu, vojne eskalacije u Jemenu, raseljavanje usred pandemije“.

„Cilj ovog Izvješća nije predložiti rješenja po mjeri za određene krize s kojima smo se do sada suočavali, nego dati preporuke politika koje će ublažiti krize općenito“, istaknuo je Neuser, član kluba socijalista.

„Broj ljudi pogođenih humanitarnim krizama drastično se povećao s oko 90 milijuna 2015. na gotovo 240 milijuna 2021. godine“, stoji u Izvješću kojim se EU poziva da se „zauzme za veću međunarodnu podjelu odgovornosti i više sredstava za humanitarnu pomoć“ i Komisiju da „svake godine podnese izvješće o iznosu koji se iz EU-a u globalnom kontekstu izdvaja za humanitarnu pomoć“.

Izvješće poziva Komisiju i da „pruži potrebna sredstva za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa preko Instrumenta Globalna Europa“.

Globalna Europa novi je instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju uveden u lipnju ove godine, a namijenjen je podupiranju održivog razvoja u susjednim zemljama te supsaharskoj Africi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi, na Pacifiku i Karibima kroz projekte koji se bave migracijama i iskorjenjivanjem siromaštva.

Janez Lenarčič, povjerenik Komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama, pozdravio je Izvješće i pohvalio što „prepoznaje ambicije EU-a da bude globalna sila u pružanju pomoći“.

Lenarčič je objavio da Komisija već poduzima neke korake predložene u Izvješću „upravo smo pokrenuli nova višegodišnja pilot programska partnerstva s Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, UNICEF-om i FAO-om“, a „poštivanje međunarodnog humanitarnog prava“, nastavio je, „stavljamo u središte vanjskog djelovanja EU-a, zato Komisija uspostavlja novi mehanizam koordinacije“.

Hrvatska zastupnica Sunčana Glavak iz Europske pučke stranke naglasila je u raspravi da to što smo pogođeni pandemijom i to što smo u krizi pristupa energentima „ne smije rezultirati zapostavljanjem područja humanitarnog djelovanja".

"Humanitarna pomoć neodvojiva je komponenta europske politike i na njoj gradimo našu prepoznatljivost te distinkciju našeg pristupa državama u potrebi bez kalkuliranja ili uvjetovanja pomoći gospodarskom ovisnosti“, rekla je Glavak.

Dodala je kako EU „mora biti spreman da će humanitarne potrebe dodatno rasti te da će predstavljati i sigurnosni izazov", što će tražiti nalaženje zajedničkog odgovora.

Skepsu spram povećanja financijskih sredstava humanitarne pomoć izrazili su zastupnici kluba Identitet i demokracije. „Ne možemo beskonačno ispravljati propuste nacionalnih vlasti, raseljenim ljudima i izbjeglicama moraju se ponuditi trajna rješenja u vlastitim zemljama umjesto naših subvencija“, rekla je Dominique Bilde i osvrnula se na problematiku upravljanja sredstvima spominjući talibane u Afganistanu i izbjegličke kampove u Tindoufu.

Naime, OLAF je u izvješću iz 2015. ustvrdio da je Polisario front u svrhu nabave oružja prisvojio europsku humanitarnu pomoć namijenjenu izbjeglicama u kampu Tindouf.  

„Europska unija, najveći svjetski donator, ne može raditi kompromise u korist režima ili entiteta koje osuđujemo i protiv kojih smo se ponekad borili po cijenu krvi vlastitih vojnika“, rekla je Bilde.

Miguel Urbán Crespo iz redova kluba Ljevice upozorio je na "privatizaciju humanitarne pomoći". „Ako pandemija povećava humanitarne potrebe, rješenje je ukinuti patente, a ne za stol globalnog upravljanja pozvati multinacionalne farmaceutske tvrtke“ istaknuo je Crespo i podsjetio na „nekažnjenu šutnju pred humanitarnim krizama poput onih u okupiranoj Sahari ili Palestini“.

U ime europskih pučana Janina Ochojska se zalažila se za svrstavanje obrazovanja u razvojnu pomoć. „Djeca i mladi ljudi u područjima pogođenim sukobima koji borave u izbjegličkim kampovima trebali bi imati apsolutni pristup obrazovanju, što nije uvijek slučaj“, rekla je.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!