Europska komisija u utorak je potvrdila pozitivnu preliminarnu ocjenu vezanu uz završni zahtjev Hrvatske za isplatu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno pozitivno je ocijenila ispunjenost 150 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, izvijestili su iz Ministarstva financija, dodavši da se isplata zadnje tranše novca očekuje do kraja godine.
Tom potvrdom, kako ističu u priopćenju, Hrvatska je postala prva EU članica s velikim planom oporavka i otpornosti koja je dobila pozitivnu preliminarnu ocjenu te uspješno završila proces njezina dobivanja, i to prije službenog roka.
Ukupna vrijednost NPOO-a iznosi 10 milijardi eura, od čega 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde eura zajmova. To predstavlja gotovo 13 posto hrvatskog BDP-a i najbolje pokazuje razmjere i snagu ovog instrumenta te njegovu važnost za transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva. Po udjelu sredstava NPOO-a u BDP-u Hrvatska je među državama članicama s najvećim i najopsežnijim planom, pri čemu jedino Grčka ima veći omjer NPOO sredstava i godišnjeg BDP-a, ističu iz Ministarstva.
Navode i da je Hrvatska završni objedinjeni zahtjev za plaćanje Europskoj komisiji podnijela 29. rujna, nakon što je uspješno provela preostali najveći dio planiranih reformi i investicija.
"Pozitivna preliminarna ocjena Europske komisije još je jedna potvrda uspješnosti hrvatske provedbe NPOO-a, odlučnosti Vlade i učinkovitosti uspostavljenog sustava koordinacije i provedbe. Hrvatska je u iznimno kratkim rokovima ostvarila više od 99 posto svih mjera iz NPOO-a, pri čemu su rezultati većine njih nadmašili prvotno postavljene ciljeve, dok će dvije mjere biti u cijelosti ostvarene nešto nakon isteka formalnog roka za provedbu NPOO-a", istaknuli su u priopćenju.
Ispunjene sve reformske i investicijske obveze
Iz Ministarstva navode da je do sada Hrvatskoj iz Mehanizma za oporavak i otpornost isplaćeno ukupno 7,3 milijarde eura, od čega 4,9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 2,4 milijarde eura zajmova. Time je Hrvatska ostvarila stopostotnu uspješnost u ispunjavanju svih reformskih i investicijskih obveza koje su bile predmet tih osam zahtjeva.
Ističu i da se uspjeh NPOO-a ne mjeri samo iznosom povučenih sredstava, već su mu temelj reforme, pa navode da ih je Vlada uspješno provela - konkretno se radi o ukupno 78 reformi, pretočenih u 162 ostvarena reformska pokazatelja. Reforme i povezana ulaganja obuhvatili su širok spektar područja – od gospodarstva i poduzetništva, energetske i zelene tranzicije, digitalizacije i inovacija, prometne, vodne i komunalne infrastrukture, poljoprivrede i turizma do obrazovanja, znanosti i istraživanja, zdravstva, javne uprave i pravosuđa, tržišta rada i socijalne zaštite te obnove zgrada, dodaju.
Među najvažnijim rezultatima ulaganja ostvarenih u okviru završnog zahtjeva za plaćanje nalazi se provedba 216 infrastrukturnih projekata kojima je omogućeno više od 12.000 novih mjesta u jaslicama i vrtićima, izgradnja i obnova 344 osnovnoškolskih učionica i 55 srednjoškolskih učionica, nabava 179 autobusa na alternativni pogon diljem RH te modernizacija tramvajskog voznog parka u Zagrebu i Osijeku.
Povećan kapaciteta LNG terminala
Navode, među ostalim, i energetsku obnovu više od 2 milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada, proizvodnju i puštanje u rad dva baterijska vlaka, 118 milijuna eura potpore za novoosnovana poduzeća, 252 milijuna eura potpore poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, u sklopu čega je podržano 308 projekata, izgradnju Trga pravde, koji obuhvaća 45.000 četvornih metara garažnog prostora i 26.000 četvornih metara nadzemne zgrade, namijenjene radu trgovačkih i upravnih sudova sa sjedištem u Zagrebu, Centra za mirenje i Pravosudne akademije itd.
Istaknuli su i povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i jačanje plinske infrastrukture, pri čemu ukazuju da su uspješno realizirane sve ključne etape: proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, izgradnja proširenog plinovoda Zlobin - Bosiljevo u duljini od 58 kilometara, proširene dionice Lučko - Zabok interkonekcije Hrvatska - Slovenija u duljini od 36 kilometara, te plinovoda Bosiljevo - Sisak - Kozarac duljine 124 kilometra. Time se dodatno povećavaju kapaciteti prijenosa plina prema Sloveniji i Mađarskoj.
Provedba tih reformi i ulaganja izravno je pridonijela jačanju hrvatskog gospodarstva, modernizaciji javnih sustava i unaprjeđenju kvalitete javnih usluga, ocjenjuju te kažu da se istodobno gospodarski i fiskalni napredak Hrvatske odrazio i na poboljšanje njezina kreditnog rejtinga.
"NPOO stoga nije bio samo skup reformi i ulaganja, nego konkretan pokretač promjena koje su ojačale hrvatsko gospodarstvo, modernizirale javne sustave, podigle kvalitetu javnih usluga i stvorile bolje uvjete za život i rad građana diljem Hrvatske. Upravo je to najvažniji rezultat NPOO-a, a postignuća NPOO-a ostaju i nakon završetka ovog instrumenta, čiji će dugoročni učinci nastaviti pridonositi većoj produktivnosti, snažnijem gospodarskom rastu i održivijim javnim financijama u godinama koje dolaze", kažu u Ministarstvu.
Preostale dvije mjere će se ostvariti, ali malo izvan roka
U priopćenju navode i da su tek dvije mjere djelomično ostvarene u predviđenom roku, napomenuvši da će i one biti ostvarene u cijelosti, no malo izvan NPOO roka.
"Kada je riječ o ulaganju u školsku infrastrukturu iz sredstava zajma, završetkom svih projekata koji su već ugovoreni i trenutačno su u provedbi osigurat će se najmanje 1.962 dodatne učionice i 275 sportskih dvorana. Dakle, ne samo da se od ulaganja u škole ne odustaje, nego se ona nastavljaju s jasnim ciljem. Sredstva za njihovu provedbu su osigurana i učinak ulaganja u školsku infrastrukturu ostaje - škole se grade, dograđuju i opremaju, a kapaciteti za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu kontinuirano se povećavaju", navode.
Što se tiče ulaganja u projekt robotaksija, napominju da je riječ o složenom i inovativnom projektu u čijem slučaju također cilj ostaje isti - uspostaviti novu, potpuno inovativnu uslugu.
"Ostvareni su važni preduvjeti za njegov dovršetak, uključujući razvoj i testiranje više od 60 verifikacijskih prototipova te razvoj potrebne infrastrukture i softverske platforme. Posebno je važno istaknuti da je Hrvatska prva država članica Europske unije koja je uspostavila zakonodavni okvir za potpuno autonomna vozila, čime je postavila važan primjer i za druge države članice", naveli su u priopćenju.
Isplata zadnje tranše očekuje se sukladno pravilima i procedurama do kraja ove godine. Europska komisija dostavila je pozitivnu preliminarnu ocjenu ispunjenosti ključnih etapa i ciljnih vrijednosti Gospodarskom i financijskom odboru (EFC), koji ima rok od četiri tjedna za davanje mišljenja, zaključuju u svom priopćenju iz Ministarstva financija.