smanjenje ovisnosti

Europa želi kontrolu nad rijetkim metalima: Ovako njemački gradić prkosi Kini

22.08.2025 u 19:18

Bionic
Reading

Gotovo 50 posto cjelokupnog elektroničkog otpada u Europskoj uniji ostaje neprikupljeno, a manje od 40 posto se reciklira. Europska komisija planira revidirati Direktivu o elektroničkom otpadu, uredbu EU-a o gospodarenju elektroničkim otpadom, da bi bolje uskladila prikupljanje, obradu i tržišne poticaje

Njemački gradić Bitterfeld europski je predvodnik u recikliranju rijetkih zemnih metala (REE - Rare Earth Elements) te se našao u središtu nastojanja EU-a da ih nabavi na domaćem terenu jer su ključni za proizvodnju trajnih magneta, korištenih u potrošačkoj elektronici, obnovljivim izvorima energije i obrambenim tehnologijama. Ti se kemijski elementi uglavnom nabavljaju u Kini, a Europa je ovisna o njima i to bi željela promijeniti.

Može li to pomoći u smanjenju ovisnosti o kineskom uvozu?

Ideja je reciklirati rijetke metale iz elektroničkih uređaja na kraju životnog vijeka. U svibnju 2024. obiteljska njemačka tehnološka grupa Heraeus otvorila je u Bitterfeldu svoj pogon, a on je predstavljen kao 'najveći za recikliranje rijetkih magneta u Europi'. U početku je cilj bio proizvoditi oko 600 tona magnetskog praha rijetkih zemnih metala godišnje, s planovima da se ta brojka udvostruči na 1200 tona u bliskoj budućnosti. No stvari nisu išle u tom smjeru. Godinu dana nakon otvorenja iz Heraeusa kažu da se postrojenje bori s dostizanjem rentabilnosti, unatoč svojoj potencijalnoj strateškoj važnosti.

'Ne mogu otkriti točan broj, ali nismo ni blizu punog kapaciteta', rekao je za Deutsche Welle (DW) David Christian Bender, suvoditelj Heraeus Remloya, dodajući da recikliranje u Europi 'ne može konkurirati' isporukama rijetkih zemnih metala iz Kine.

Četiri industrijska sektora u Njemačkoj posebno su ovisna o uvozu rijetkih metala: automobilska industrija, strojarska i inženjerska postrojenja, energetika i obrana, a jedan od najpotrebnijih im je neodimij. Korišten u bezbroj pametnih uređaja, od elektromotora i vjetroturbina do MRI skenera i zvučnika za pametne telefone, ovaj srebrnobijeli metal sveti je gral visokotehnološkog gospodarstva, ali i ključan za obrambeni sektor.

'Ovi magneti koriste se u precizno navođenom oružju, radarskim i sonarnim sustavima, satelitskoj komunikaciji i smanjenju akustičnog signala na vojnim vozilima', rekao je za DW Stefan Steinicke iz Saveza njemačke industrije (BDI). Iako Europa posjeduje neke rezerve, trenutno ne iskopava neodimij, već uvozi 100 posto teških zemnih metala, poput terbija, i 85 posto lakih zemnih metala, uključujući neodimij, iz Kine, a ova država također proizvodi 90 posto magneta korištenih u svijetu.

Kratkoročni prekidi uvoza dovode do kašnjenja u proizvodnji, uskih grla u opskrbi i porasta cijena, a dugoročni poremećaji mogli bi rezultirati otkazivanjem projekata u ključnim tehnološkim sektorima i uzrokovati stratešku nesigurnost među investitorima. U travnju ove godine Kina je ozbiljno ograničila izvoz nekoliko teških zemnih metala i magneta, što je dovelo do njihova drastičnog nedostatka u Europi, a u nekim dijelovima Njemačke proizvodne linije su stale.

Alternativa rudarenju

EU je 2024. godine uveo Zakon o kritičnim sirovinama te mu je cilj da do 2030. godine Europa iskopa najmanje 10 posto potrebnih sirovina, preradi 40 posto njih te reciklira 25 posto, a ovisnost o bilo kojoj pojedinačnoj zemlji izvan EU-a smanji na maksimalno 65 posto. Stručnjaci pozdravljaju ovo nastojanje, ali ga smatraju previše ambicioznim te ističu da Unija treba brže djelovati, više ulagati i biti kreativnija u korištenju svojih političkih alata.

Pritom se nastoji uvesti kratak ciklus recikliranja, onaj u kojem se koristi vakuumsko taljenje, preskačući najprljavije i energetski najzahtjevnije korake koji se nalaze u duljem ciklusu recikliranja, stoga se smatra čišćom alternativom rudarenju. Osim Heraeus Remloya, još se nekoliko tvrtki utrkuje za vodeću poziciju u recikliranju rijetkih zemnih metala, no pronaći kupce koji su spremni više platiti da bi podržali europske proizvođače i dalje je teško.

Jan Giese, viši menadžer u TRADIUM-u, njemačkom distributeru metalnih proizvoda, kaže da su izazovi posljedica 'relativno visokih cijena otpadnog materijala', viših europskih troškova proizvodnje, 'nižih kapaciteta recikliranja i posljedično slabije ekonomije razmjera'. Prema TRADIUM-u, cijena neodimijevog oksida postupno opada, iako s određenom volatilnošću, od ožujka 2022., dosegnuvši jednu od svojih najnižih točaka oko sredine 2024. To dodatno doprinosi problemima profitabilnosti onih koji se bave reciklažom metala.

Do sada se reciklira manje od jedan posto rijetkih zemnih metala korištenih u EU, rekao je za DW glasnogovornik Europske komisije. Početkom sljedeće godine Unija planira pokrenuti posebnu platformu koja povezuje kupce i dobavljače strateških sirovina da bi se diversificirali izvori. 'Kvote za recikliranje mogle bi biti dio rješenja', rekao je za DW Jürgen Hardt, glasnogovornik za vanjsku politiku njemačkog konzervativnog parlamentarnog bloka CDU/CSU. Nije isključio ni porezni kredit za magnete proizvedene u zemlji ili one izrađene od recikliranih komponenti.

Bruxelles treba uvesti posebne kodove za magnete kako bi se mogli pratiti i reciklirati prije nego što nestanu ili se izvezu, smatra Pascal Leroy, direktor WEEE Foruma, organizacije za održivo prikupljanje i recikliranje elektroničkog i drugog otpada, a koja sa svojim partnerima kreirala online platformu Urban Mine, kojom ističe količinu dragocjenih materijala u otpadu u Uniji - ekvivalentnu otprilike težini tri milijuna afričkih slonova.