Plan, koji neki dužnosnici već nazivaju 'europskim NATO-om', dobio je snažan zamah nakon što je i Njemačka, inače dugogodišnji protivnik ideje o samostalnom europskom obrambenom smjeru, dala svoju potporu.

Cilj je povećati broj Europljana na ključnim zapovjednim i operativnim pozicijama te postupno nadomjestiti američke vojne kapacitete vlastitima. Ipak, sudionici naglašavaju da plan nije zamišljen kao alternativa postojećem savezu, već kao način očuvanja odvraćanja od Rusije, operativnog kontinuiteta i nuklearne vjerodostojnosti – čak i ako Washington povuče snage iz Europe ili odbije intervenirati u njezinoj obrani, čime je Donald Trump već prijetio.

Planovi su osmišljeni prošle godine, ali su ubrzani nakon Trumpovih prijetnji da bi mogao preuzeti Grenland od Danske, kao i zbog napetosti oko europskog odbijanja da podrži američki rat protiv Irana.

Ključan zaokret dogodio se u Berlinu. Njemačka je desetljećima odbijala francuske inicijative za veću obrambenu autonomiju Europe, oslanjajući se na SAD kao jamca sigurnosti, no kancelar Friedrich Merz sada mijenja pristup zbog sve većih sumnji u njegovu pouzdanost kao saveznika.

Golem izazov

Izazov je golem jer je cijela struktura NATO-a izgrađena oko američkog vodstva – od logistike i obavještajnog sustava do vrhovnog vojnog zapovjedništva. Ipak, Europljani pokušavaju preuzeti veći dio odgovornosti, a glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nedavno je poručio da će savez biti 'više vođen Europom'.

Razlika je u tome što ovaj put Europa djeluje na vlastitu inicijativu, a ne pod pritiskom Washingtona. Trump je u međuvremenu europske saveznike nazvao 'kukavicama' i NATO 'papirnatim tigrom', dodavši da i ruski predsjednik Vladimir Putin 'zna to'.

Finski predsjednik Alexander Stubb, jedan od ključnih sudionika tog plana, kaže: 'Premještanje tereta sa SAD-a na Europu već traje i nastavit će se.' Upozorava pritom da je ključno da se taj proces odvija kontrolirano, a ne naglim američkim povlačenjem.

Nakon Trumpove prijetnje izlaskom iz NATO-a zbog neslaganja oko Irana, Stubb ga je nazvao da bi ga upoznao s europskim planovima. 'Osnovna poruka našim američkim prijateljima jest da je nakon svih ovih desetljeća vrijeme da Europa preuzme više odgovornosti za vlastitu sigurnost i obranu', rekao je.

'Koalicija voljnih u NATO-u'

Njemačka promjena stava otvorila je vrata širem konsenzusu među saveznicima poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Poljske, nordijskih zemalja i Kanade. Plan se sada razvija kao svojevrsna 'koalicija voljnih' u NATO-u.

No konkretna pitanja ostaju složena: tko će upravljati protuzračnom i proturaketnom obranom, logističkim mrežama i ključnim vojnim operacijama ako se povuku američki časnici.

Jedan od važnih elemenata je i ponovno uvođenje vojnog roka. 'U smislu građanskog odgoja, nacionalnog identiteta i jedinstva, teško je pronaći nešto bolje od obveznog vojnog roka', rekao je Stubb.

Europske zemlje također žele ubrzati proizvodnju ključne vojne opreme u područjima u kojima zaostaju za SAD-om, poput protupodmorničkog ratovanja, svemirskih i izviđačkih kapaciteta te zračne mobilnosti.

Prepreke su velike

Unatoč političkom zaokretu, prepreke su velike. Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi uvijek je Amerikanac, a SAD ne pokazuje spremnost odreći se te uloge. Osim toga, nijedna europska država ne može u potpunosti zamijeniti američki nuklearni kišobran kao temelj odvraćanja.

Zbog toga Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo dolaze pod pritisak da prošire svoje nuklearne i obavještajne kapacitete. Njemačka je, nakon Trumpovih prijetnji Grenlandu, otvorila razgovore s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o mogućem proširenju francuskog nuklearnog odvraćanja na druge europske zemlje.

U međuvremenu je Trump priznao koliko je Grenland bio ključan u njegovim razmišljanjima: 'Sve je počelo, ako baš želite znati istinu, s Grenlandom… Rekao sam: 'U redu, doviđenja.''

Poljski potpredsjednik vlade Radosław Sikorski kratko je reagirao na tu izjavu, komentiravši: 'Primljeno na znanje.'