Velika Britanija, Francuska i njihovi europski saveznici ubrzano razrađuju planove za moguću mirovnu misiju u Ukrajini nakon završetka borbi. Međunarodne snage bile bi raspoređene kako bi pomogle očuvanju primirja i pružile sigurnosna jamstva Kijevu, no u slučaju ruskog napada imale bi pravo na oružani odgovor.

'Jasno je da ćemo zaštititi svoje snage od bilo kakve agresije', izjavio je za Guardian zapadni dužnosnik upoznat s planovima.

Naglasio je da bi djelovanje međunarodnih snaga bilo isključivo obrambene prirode.

Velika vojna vježba u Poljskoj

Britanija i Francuska predstavile su vojnu vježbu Koalicija, koja će se održati tijekom studenoga u Poljskoj. Riječ je o provjeri sposobnosti europskih vojski da se u kratkom roku rasporede u Ukrajinu ako dođe do trajnog prekida neprijateljstava.

U vježbi će sudjelovati ukupno 2800 vojnika, mornara i pripadnika zrakoplovstva iz 11 država. Francuska će poslati 1500 pripadnika svoje 1. divizije, a Velika Britanija 300 vojnika iz 7. lake mehanizirane brigade. Uz njih sudjelovat će Poljska, Njemačka, Belgija, Estonija, Litva, Nizozemska, Španjolska, Švedska i Turska.

Zapovjednik međunarodnih snaga, britanski general-pukovnik Tom Bateman, istaknuo je da su europske zemlje odlučne Ukrajini pružiti čvrsta i obvezujuća sigurnosna jamstva nakon prekida borbi.

Bez NATO-a i gotovo bez Amerikanaca

Posebno je zanimljivo da međunarodne snage ne bi djelovale pod zapovjedništvom NATO-a. Bateman je naglasio da je riječ o multinacionalnoj formaciji izvan strukture Saveza, koja bi se oslanjala prvenstveno na europske vojne sposobnosti.

Zapadni dužnosnici ističu da se planovi izrađuju tako da snage ne ovise o američkim sustavima, uključujući satelitsku komunikacijsku mrežu Starlink.

'Ne ovisimo o američkim sustavima', poručio je jedan od dužnosnika.

Takav pristup dolazi u trenutku rastuće zabrinutosti europskih saveznika zbog pouzdanosti američke vojne potpore. Prošlog mjeseca SAD je na približno deset dana ograničio ukrajinsko korištenje vojne verzije Starlinka, poznate kao Starshield, što je utjecalo na operacije bespilotnih letjelica srednjeg dometa.

Američki predsjednik Donald Trump već je ranije poručio da ne namjerava slati američke vojnike u Ukrajinu čak ni u slučaju postizanja trajnog primirja.

Što ako Rusi napadnu europske vojnike?

Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na pravila djelovanja međunarodnih snaga. Prema planovima koje prenosi Guardian, europski vojnici imali bi pravo braniti se ako ih napadnu ruske snage, uključujući napade bespilotnim letjelicama.

Iako bi bili raspoređeni daleko od prve crte bojišta, mogućnost izravnog sukoba s ruskim snagama ne bi bila potpuno isključena. Takva situacija mogla bi otvoriti ozbiljna pitanja o mogućoj reakciji Moskve i riziku širenja sukoba.

Zapadni dužnosnici pritom naglašavaju da cilj misije ne bi bio sudjelovanje u ofenzivnim operacijama protiv Rusije, nego zaštita vlastitih snaga i pomoć Ukrajini u očuvanju sigurnosti.

Planiraju i otvaranje ukrajinskih zračnih luka

Zadaće međunarodnih snaga ne bi bile ograničene samo na vojnu sigurnost. Jedan od glavnih ciljeva bio bi pomoći Ukrajini u obnovi i jačanju njezinih oružanih snaga nakon rata.

Predviđa se i sudjelovanje borbenih zrakoplova u zaštiti ukrajinskog zračnog prostora kako bi se omogućilo ponovno otvaranje civilnih zračnih luka.

Istodobno se razrađuju planovi za razminiranje Crnog mora, što bi omogućilo sigurniji izvoz žitarica i ponovno uspostavljanje pomorske trgovine. Tu bi operaciju predvodila Turska.

Mirovni pregovori zasad bez većeg pomaka

Unatoč vojnim pripremama, raspoređivanje europskih snaga u Ukrajini zasad je samo mogućnost. Najnoviji diplomatski pokušaji zaustavljanja rata nisu donijeli značajniji napredak, iako se tijekom studenoga očekuje novi krug trilateralnih pregovora uz američko posredovanje.

Rusija i Ukrajina u međuvremenu nastavljaju međusobne napade na energetsku infrastrukturu.