Brazil, Čile, Nigerija i Kazahstan četiri su ključne 'prioritetne zemlje' s kojima EU želi produbiti odnose u kompetitivnom geopolitičkom okruženju, prema internom memorandumu u koji je Euractiv imao uvid. U tom dokumentu, kojeg je distribuirala diplomatska služba EU-a (EEAS), doslovno piše: 'Moramo poboljšati našu ponudu i poboljšati naš odnos s njima'
Ministri vanjskih poslova EU-a raspravljali su o strateškom dokumentu pod nazivom 'Akcijski plan EU-a o geopolitičkim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu na treće zemlje' na svom redovnom sastanku u Luksemburgu u ponedjeljak.
U izvješću sa sastanka navodi se da je taj plan 'ključni instrument kojim se utvrđuje strategija EU-a za povećanje bilateralnog angažmana s ključnim partnerima u neposrednom susjedstvu, Aziji, Africi i Latinskoj Americi'. Cilj plana je jačanje partnerstava EU-a diljem svijeta kroz politički i gospodarski angažman, te inicijativu Global Gateway.
vezane vijesti
Odabir četiriju zemalja čini se logičnim, budući da svaka predstavlja vodeću snagu u svojoj regiji. Brazil i Čile sve su privlačnije Europi, ne samo zato što je Latinska Amerika bogata sirovinama, već se općenito smatra regijom koja je najusklađenija s europskim vrijednostima i ciljevima, kako je rekao jedan visoki diplomat EU-a za EurActiv. Nigerija je gospodarska sila u zapadnoj Africi koja će vjerojatno prestići Kinu kao druga najmnogoljudnija zemlja svijeta do 2100. godine. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Kazahstan se ponovno pojavio kao utjecajan igrač u regiji, a ima i goleme rezerve nafte i plina.
Memorandum se u odnosu prema četiri navedene zemlje, tzv. 'pilot skupini', uglavnom fokusira na mrkvu, a ne na batinu: uz potencijalne trgovinske sporazume, ističe se što im EU može ponuditi u području energetike, migracija, gospodarskog razvoja ili sigurnosne koordinacije.
Za Brazil, navodi se da vlast na čelu s Lulom da Silvom pokazuje znakove spremnosti za jačanje suradnje. Brazil želi 'biti priznat i tretiran kao globalni akter' i nastoji 'poboljšati pristup tržištu EU za poljoprivredne proizvode', navodi se u dokumentu. Međutim, otkriva se i da je EU 'zabrinuta' zbog Lulinih naznaka da želi ponovno otvoriti osjetljiva pitanja iz sporazuma Mercosur. Tu je i 'kineski trag' u pokušaju Brazila da se pridruži međunarodnom sporazumu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a spominje se i Čile, saveznik u zelenim politikama sa snažnim glasom potpore Ukrajini. EU bi trebala pokušati 'smanjiti rastući utjecaj Kine u Čileu' jer bi zemlja željela vidjeti EU 'kao alternativu američko-kineskoj dilemi'. U to ime treba finalizirati proces smanjenje carina, jer je Čile ogorčeni zbog duge i složene unutarnje EU procedure koje odgađaju sporazum.
EU i pet srednjoazijskih zemalja lani su iskazale namjeru jačanja suradnje, a po pitanju Kazahstana značajno je što ta zemlja prima u posjete visoke dužnosnike EU-a dok Unija pruža javnu potporu reformskoj agendi. Ključni prioritet EU-a je osiguranje provedbe sankcija prema Rusiji i poticanje većeg izvoza nafte u EU. U memorandumu se priznaje da trenutno nema puno aktivnosti oko Kazahstana, te se navodi da Astana od Bruxellesa traži bezvizni režim za svoje građane i sporazum o zračnom prometu.
Što se tiče Nigerije, naglašava se potreba za 'većim političkim angažmanom na visokoj razini, potporom EU-a nekim ambicijama Nigerije na globalnoj sceni i proširenim pristupom EU-a migraciji kako bi se također obuhvatila mobilnost'. Nigerija traži 'više mogućnosti legalne migracije' i manje stroga pravila o vizama, dok bi za EU naglasak bio manje na legalnoj migraciji, a više na 'povratku i readmisiji'. Kao izazov, navodi se 'odbijanje EU-a da financijski podrži nove plinske projekte jer se plin ne smatra 'prijelaznim gorivom''.
