Bruxelles je odlučio posuditi Ukrajini 90 milijardi eura, ali uz jasan uvjet: sredstva se moraju koristiti za kupnju europskog oružja. No problem je u tome što europska obrambena industrija trenutno ne može isporučiti dovoljno opreme za potrebe Kijeva u ratu protiv Rusije
Srž spora leži u tzv. klauzuli 'kupujte europsko' (engl. Buy European). Prema njoj, Ukrajina bi mogla iskoristiti kredit samo ako uloži novac u europsko vojno naoružanje, a Njemačka i Francuska, vodeće članice EU-a, snažno se zalažu za tu odredbu da bi podržale domaću obrambenu industriju. Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron inzistirali su na tome tijekom posljednjeg samita EU-a krajem prošle godine.
No Nizozemska je nedavno iznenadila zahtjevom da se klauzula barem djelomično ukine. Prema planu Haaga, Ukrajina bi mogla 15 milijardi eura namijeniti i za kupnju oružja izvan Europe – što bi joj omogućilo pristup, primjerice, američkoj vojnoj opremi, piše WiWo.
vezane vijesti
Jedno su želje, drugo realnost
Bruxelles se suočava s realnošću: Europa ne može isporučiti kritičnu opremu dovoljno brzo. 'Ukrajina hitno treba sustave protuzračne obrane iz trećih zemalja, prije svega SAD-a, streljivo za F-16, rezervne dijelove te sposobnost za dubinske napade na neprijatelja', navodi nizozemska vlada u dopisu Komisiji. Time bi najveću korist od ukidanja strogih uvjeta imale američke tvrtke.
Napetosti između EU-a i SAD-a dodatno su porasle zbog šokantnih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući njegove prijetnje Grenlandu i pokušaje da isključi Europu iz mirovnih pregovora s Rusijom.
Zbog toga raste pritisak za što bržim jačanjem vlastitih vojnih sposobnosti. Poljski premijer Donald Tusk više puta je pozvao Europu da ne ovisi o SAD-u kada je riječ o sigurnosti, a francuski predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je: 'Europa se ne može više oslanjati na Sjedinjene Države za svoju sigurnost. Na nama je da osiguramo vlastitu sigurnost – i time našu europsku suverenost.'
Europska vojska i plan 'Readiness 2030'
Ipak, stvaranje neovisne europske obrane još je daleko. Povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius podsjetio je da Unija treba vlastitu vojsku od najmanje 100.000 vojnika da bi u budućnosti mogla zamijeniti američke trupe u Europi. Kubilius je predložio i osnivanje Europskog sigurnosnog vijeća koje bi koordiniralo obrambene odluke, uz uključivanje Velike Britanije, ključnog partnera u Koaliciji voljnih s Njemačkom i Francuskom.
Međutim nacionalni interesi i dalje usporavaju stvaranje funkcionalne europske obrambene unije. Procjene Službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja pokazuju da bi zajednička proizvodnja tenkova, aviona i oružanih sustava mogla donijeti godišnje uštede od 25 do 75 milijardi eura.
Cilj je postići obrambenu samostalnost kroz program 'Readiness 2030', a on predviđa mobilizaciju obrambenih sredstava – do 800 milijardi eura – i omogućuje da vojni izdaci više ne ulaze u deficit pojedinih zemalja članica.
