Europska unija priprema prvi plan za pristupačno stanovanje koji će obuhvatiti pitanja prava stanara, špekulacija nekretninama i kratkoročnog turističkog najma
Europska komisija predložit će nova pravila za rješavanje 'velikog problema' kratkoročnog najma putem platformi poput Airbnb-a i Booking.coma, kojima želi odgovoriti na 'socijalnu krizu' ljudi koji se bore s troškovima života, izjavio je prvi europski povjerenik za stanovanje.
U intervjuu za Guardian i druge europske novine, Dan Jørgensen rekao je da je došlo vrijeme da briselski političari ozbiljno shvate pitanje stanovanja ili prepuste teren anti-EU populistima koji, kako je rekao, nemaju odgovore na nedostatak pristupačnih stanova.
'Ako mi, kao donositelji politika, ne shvatimo ovaj problem ozbiljno i ne priznamo da je riječ o društvenom pitanju koje zahtijeva djelovanje, tada će anti-EU populisti pobijediti', rekao je Jørgensen, dodajući da Bruxelles dosad 'nije uspio isporučiti rezultate' u ključnim elementima stambene krize.
Jørgensen, danski socijaldemokrat, zadužen je za izradu prvog europskog plana za pristupačno stanovanje, koji bi trebao biti objavljen u prosincu. Plan je prvtno trebao biti objavljen tek 2026. godine no pomaknut je zbog hitne 'društvene krize'.
Bruxelles se tradicionalno nije miješao u stambenu politiku, no Jørgensen tvrdi da je to pitanje u nadležnosti Europske unije.
'Nadolazeći plan za stanovanje obuhvatit će područja gdje je jasno da je ono europska nadležnost i gdje dosad nismo uspjeli postići rezultate… Jedno od tih područja su kratkoročni najmovi, za koje doista trebamo više europskih pravila', rekao je.
Kratkoročni najam, koji se oglašava preko Airbnb-a i drugih internetskih platformi, posljednjih je godina procvjetao u europskim gradovima te ga se često optužuje za rast cijena najma, istiskivanje lokalnog stanovništva iz povijesnih središta i pretvaranje stambenih četvrti u turističke zone. Jørgensen je rekao da su kratkoročni najmovi 'velik problem u mnogim gradovima', ali nije spominjao konkretne platforme za najam niti detalje prijedloga.
Zabrinutost oko kratkoročnog najma pojavila se u širem kontekstu općeg rasta najamnina i hipoteka. Između 2010. i 2023. godine, cijene stanova i kuća u EU porasle su za 48 posto, a najamnine za 22 posto, dok je inflacija u istom razdoblju iznosila 36 posto, prema podacima Eurostata. Neki su stanari i kupci suočeni s još većim cjenovnim udarom: u Estoniji su najamnine porasle za 211 posto, u Litvi 169 posto, a u Irskoj 98 posto.
Do 2023. godine, gotovo 9 posto stanovništva EU-a trošilo je 40 posto ili više raspoloživog dohotka na stanovanje, uključujući 29 posto stanovništva u Grčkoj, 15 posto u Danskoj i 13 posto u Njemačkoj.
Jørgensen, koji je također zadužen za smanjenje cijena energije, rekao je da će plan Europske unije za pristupačno stanovanje obuhvatiti i problem 'financijalizacije' stanovanja, jer 'kada stanovanje postane roba, predmet špekulacija bez obzira na potrebe društva, to neizbježno stvara probleme'.
Nije želio ulaziti u detalje politika, ali je rekao da Komisija proučava kako su države članice pokušale ukloniti ili ublažiti taj problem, primjerice obvezujući investitore da dio novih projekata budu stanovi po pristupačnim cijenama.
Komisija Ursule von der Leyen ima na raspolaganju nekoliko radikalnih prijedloga koji bi mogli testirati granice europskog prava. Španjolska planira uvesti 100-postotni porez na vrijednost nekretnina koje kupuju državljani izvan EU-a, dok socijalistički zastupnici u Europskom parlamentu žele da Komisija razmotri zabranu kupovine nekretnina strancima.
Prema riječima Jørgensena, Europska komisija također razmatra mjere za bolju zaštitu prava stanara te mogućnost ublažavanja pravila o državnoj pomoći kako bi se vladama omogućilo lakše subvencioniranje ili porezne olakšice za tvrtke koje grade stanove.
Von der Leyen je 2024. godine uvela položaj povjerenika za stanovanje kako bi osigurala glasove socijalista u Europskom parlamentu, potrebne za njezin drugi mandat na čelu Komisije.