Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene porasle su 4,1 posto u odnosu na kolovoz 2025.

Da situacija nije dobra, potvrdio je i ministar financija Tomislav Ćorić koji je rekao da će cijene energenata i dalje vući inflaciju prema gore, nekakvo smanjenje inflacije ne može se očekivati u ovoj godini.

No, što to znači za građane? O tome je s Dajanom Šošić za RTL Danas govorila profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Marijana Ivanov.

Ona podsjeća kako smo stopu rasta od 4,1 posto imali i u kolovozu 2025. godine, no za razliku od tad, energetska kriza ove godine povećava troškove proizvodnje svim proizvođačima.

'Jasno je da će na jesen u trgovine doći nova roba koja će biti skuplja i da će to stvarati dodatan pritisak na inflaciju. Isto tako, znamo da mjere vezane za cijene plina i struje za kućanstvo imaju svoje ograničenje do kad su postojeće cijene i da će se to na jesen mijenjati. Tako da uvažavajući navedeno, znamo da bi na jesen inflacijski pritisak mogao biti veći', istaknula je.

Dodala je da je nemoguće dati neke konkretnije prognoze, jer to prije svega ovisi o cijenama energenata.

'Ono što sad pak vidimo je da cijene hrane nisu rasle, ali bi mogle rasti na jesen ako se nastavi rast cijena energenata. Ali zapravo, cijene hrane koje će biti raspoložive na jesen će odražavati ove cijene proizvodnje koje smo imali od veljače. Novi proizvodi i nove sirovine, za proizvodnju i industriju, praktično dolaze tek na jesen', pojasnila je.

Rast cijena veći nego što pokazuje statistika

Brojni građani već sad teško spajaju kraj s krajem, kupuju hranu na akcijama i sniženjima, a to znači da često zamjenjuju kvalitetu za nižu cijenu.

'Štedimo na kvaliteti jer kad uzimate u obzir cijenu junetine koja je drastično porasla, koju ispod 14,5 eura nemate u trgovini, i hrpu drugih kvalitetnih proizvoda kojima je cijena rasla više, tu je rast cijena daleko veći od onoga što pokazuje statistika', ističe Ivanov.

Kaže kako se na hrani, industrijskim, neprehrambenim proizvodima zapravo vidi pad potražnje. Druga je priča s uslugama, kod kojih je rast stalan.

'Prije svega to su usluge smještaja, znači stanovanje, zdravstvene usluge, rekreacija, kultura, informacije, komunikacije. Sve to zapravo u uslužnom sektoru plus prijevoz, također uslužni sektor, jasno pod utjecajem cijena goriva. Sve to zapravo cijene usluga gura na više', ističe Ivanov za RTL Danas.

Na pitanje o tome zašto se u Hrvatskoj inflacija tako jako osjeća, Ivanov je pojasnila da je glavna razlika u tome što je porezno opterećenje u Hrvatskoj veće.

'Kad imate veću stopu PDV-a, onda na nominalni rast cijena koji se događa negdje na svjetskom tržištu zapravo imate efekte da konačnom potrošaču u Hrvatskoj raste i više, ako je veći PDV, ako su veće trošarine', objašnjava.

Do kraja godine inflacija do 4,5 posto

Naglašava kako bi vladine subvencije za struju i plin trebale ostati i vjerojatno će ostati, ali je pitanje do koje mjere. Jer država ne može pustiti distributere i proizvođače da dođu do točke da im se poslovanje ne isplati. Dodaje kako će građani tek na jesen vidjeti kakve će biti cijene, ali svi moraju biti svjesni da će biti više nego što su bile sada.

Dala je procjenu prema kojoj bi stopa inflacije do kraja godine mogla narasti do 4,5 posto. Na pitanje kad bi se eventualno mogla spustiti na dva posto, Ivanov odgovara da je pitanje hoćemo li u skoroj budućnosti više ikad dostizati takve stope.

'Proizvodi iz Kine vam nisu jeftini kao nekad. Plaćate i dodatne troškove. Kina je godinama svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, djelovala na to da nam je stopa inflacije bila niža. Taj uvoz iz tih nekad siromašnih zemalja koje više nisu siromašne i njima troškovi rada rastu kao kategorija koja je smanjivala inflaciju, više ne postoji', zaključila je na kraju gostovanje u RTL Danas, Marijana Ivanov.