Inflacija u Hrvatskoj ubrzala je u kolovozu, ponajprije zbog snažnog poskupljenja energije. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene bile su 4,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a u odnosu na srpanj porasle su 0,3 posto.

Godišnja stopa inflacije tako je povećana u odnosu na srpanj, kada je iznosila 3,9 posto.

Izjava ministra Ćorića

'Naše gospodarstvo u kolovozu je evidentiralo povećanje indeksa potrošačkih cijena od 4,1 posto na godišnjoj razini u odnosu na mjesec ranije. To je nešto viša stopa inflacije na godišnjoj razini i, kao što znate, u srpnju je ona iznosila 3,9 posto.

Ono što svakako želimo istaknuti jest struktura inflacije koju imamo. Ogroman dio, odnosno gotovo cjelokupan ponder, ide na područje energije. Cijena energije u ovom je trenutku, u odnosu na mjesec ranije, uvećana za 17,4 posto na godišnjoj razini. Ogroman dio ponder ide na područje energenata. Cijene su u odnosu na isti mjesec lani uvećane za 17,4 posto.

Što se tiče ostalih komponenti, tu prije svega mislimo na hranu, piće i duhan, odnosno na industrijske neprehrambene proizvode bez energije.

Ono što je pozitivno jest činjenica da se stopa inflacije u Hrvatskoj iz mjeseca u mjesec približava prosjeku EU-a i da naša stopa inflacije, harmonizirana na indeksu potrošačkih cijena, koji se prati na razini cijele Unije, iz mjeseca u mjesec konvergira prosjeku. Ono što svakako želim istaknuti jest da nećemo biti zadovoljni razinom inflacije u Hrvatskoj jer je potrebno da se ona konvergira prema europskim prosjecima.

Još jednom ću se referirati na ono što smo već čuli i očekujemo, a to je da će prvi kvartal sljedeće godine donijeti određenu stabilizaciju. Ako se inflacija na mjestu koje smo sada dosegnuli, mjestu koje smo konačno dosegnuli, prestane povećavati i cijene energenata uđu u neku sferu normalnog, možemo to tako reći, očekujem da bi inflacija u Hrvatskoj mogla biti na oko dva posto kada se približimo kraju sljedeće godine.

Na inflaciju koju generira kriza energenata ne možemo utjecati. Sve ostale komponente padaju, odnosno imamo deflaciju. Vlada jedino što može jest paketima mjera adresirati problem. Kako je premijer naveo, mogu potvrditi da se radi na rješavanju financijskih aspekata tog energetskog paketa.'

Što nas čeka u idućim mjesecima?

'Rapidnog pada cijene energenata vjerujem da neće biti. Cijene energenata će i dalje vući inflaciju gore i to je jako teško nadoknaditi u drugim segmentima. Vjerujem da ne možemo očekivati rapidno smanjenje inflacije u ovoj godini. Međutim, ako ne dođe do deeskalacije sukoba na Bliskom istoku, do nekog velikog smanjenja ne može doći.

Svi ovisimo o protoku energenata kroz Hormuški tjesnac', kaže ministar.

'Doista je teško prognozirati situaciju kada se eskalacija i deeskalacija na Bliskom istoku događaju na dnevnoj razini. Kako u takvim okolnostima ekonomisti mogu davati precizne prognoze?

Dnevne aktivnosti su kod svih strana različite i teško je to predvidjeti. Ono što možemo, kako sam rekao, jest s naše strane učiniti sve što možemo.

Domaći segment cijena, koji nije vezan uz međunarodna kretanja, možemo staviti pod kontrolu. Vjerujemo da će naredni mjeseci donijeti određene rezultate i još veću stabilizaciju. Tako da možemo normalizirati situaciju.'

O ograničenim cijenama proizvoda

'O detaljima paketa čut ćete u narednim tjednima', kratko je rekao.

Cijene usluga

'Sigurno je da cijene usluga rastu, a siguran sam da su jednim dijelom derivirane iz drugih troškova, a drugim dijelom rezultat kretanja cijena u tom dijelu godine.

Ono što je posebno važno jest da od početka godine nismo na toj razini različitosti u odnosu na Francusku i druge zemlje. Ako govorimo o 7,2 posto, riječ je o razini koja je među najvišima.

Mislim da za to postoji osnova. Međutim, s druge strane, kako sam već govorio kada govorim o cijenama osnovnih troškova rada u Hrvatskoj, govorimo o cijenama koje su teško uvjetovane i određivane, i bojim se da tu kao Vlada možemo učiniti relativno malo.

Naravno, kada bi se u potpunosti i krediti, porezi i drugi prihodi koji dolaze za iste aktivnosti mogli smanjiti, tada bi postojao prostor za smanjenje cijena. Međutim tu ulazimo u područje u kojem možemo voditi teorijsko nadmudrivanje koje nam zasebno nije potrebno.

Cijena osnovnog rada neće biti značajan problem ako, naravno, u idućim mjesecima doživimo deeskalaciju sukoba na Bliskom istoku. Ako ne bude posljedica koje smo imali u Hrvatskoj, odnosno ako ne bude istih pritisaka na tržište rada, situacija bi se trebala stabilizirati.'

O Rimcu

'Dozvolite da izbjegnemo način na koji bih sada ulazio u detalje. Još jednom ću reći da nisam direktno uključen u projekt gospodina Rimca.

Ideja autonomnih vozila i svega onoga što je povezano s razvojem njihove proizvodnje, odnosno razvoja tog koncepta uopće, nešto je što je važno za razvoj Hrvatske.

Uvjeren sam da je to novi razvojni pravac za Republiku Hrvatsku i u tom smislu mogu samo pozdraviti ono što rade gospodin Rimac i njegova ekipa. Sve ostalo, detalje, ostavio bih onima koji su izravno uključeni u projekt.

Nacionalni program oporavka i otpornosti u kontekstu indikatora i zapravo ispunjavanja potrebnih indikatora u reformama došao je do važnog roka. Koliko sam dobro razumio, 31. kolovoza de facto je bio rok u smislu prezentacije tih indikatora prema Europskoj komisiji.

Ne znam u kojoj mjeri postoji manevarski prostor za preraspodjelu sredstava. Još jednom, nisam ja osoba koja ima sve informacije o tome.'

Što je najviše poskupjelo?

Najveći rast zabilježen je u segmentu energije, čije su cijene u godinu dana porasle čak 17,4 posto. Usluge su istodobno poskupjele 7,2 posto dok su cijene hrane, pića i duhana bile tek 0,1 posto više nego u kolovozu prošle godine.

Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije jeftiniji su 1,3 posto na godišnjoj razini.

Energija je najviše utjecala i na mjesečno kretanje cijena. U odnosu na srpanj skuplja je 3,7 posto, a cijene usluga porasle su 0,1 posto.

Što je pojeftinilo?

S druge strane, hrana, piće i duhan jeftiniji su 0,2 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 0,9 posto.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji služi za usporedbu među članicama Europske unije, godišnja inflacija u Hrvatskoj u kolovozu iznosila je 3,7 posto. Na mjesečnoj razini taj je indeks porastao 0,3 posto.

Objavljeni podaci zasad su preliminarni, a konačnu procjenu kolovoške inflacije DZS će predstaviti 15. rujna.