gospodarenje otpadom

Ekološkim EU direktivama za kruzere veća zaštita okoliša u dubrovačkoj luci

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 16.09.2019 14:00
  • Objavljeno 16.09.2019 u 14:00
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Pročelnica Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević izjavila je u ponedjeljak da su postupci u skladu s direktivom Europske unije o udjelu sumpora u brodskom gorivu lani u dubrovačkoj luci donijele pozitivne pomake u zaštiti okoliša, a napredovalo se i kad je riječ o utjecaju na ozon

Pećarević je na predavanju 'Gospodarenje otpadom u kruzing turizmu te njegov utjecaj na ozon' u dubrovačkom hotelu 'Hilton' istaknula kako Dubrovnik kao popularno odredište brodova na kružnim putovanjima i jedna od najposjećenijih luka na Sredozemlju mora vrlo pažljivo planirati daljnji razvoj svoje luke kako bi se izbjegle štetne posljedice.

'Venecija i Dubrovnik su gradovi koji su godinama pod velikim pritiskom. Krajnje je vrijeme da se počnu donositi konkretne mjere, koje su i donesene kako bi se utjecaj na okoliš što više umanjio. Spomenuti pozitivni pomaci su dokaz da, kad istraživanja upozore na mjere koje treba poduzeti, ipak dolazi do napretka. Ima još nade da možemo zaštititi okoliš, koliko god stanje bilo poprilično loše', rekla je Pećarević. Dodala je kako za smanjenje utjecaja na okoliš ne mora biti ključan broj kruzera u dubrovačkoj luci, nego pridržavanje strogih odredaba.

'Ako se na kruzerima koriste goriva s manjim udjelom sumpora, otpadne vode tretiraju, a s krutim otpadom gospodari na prikladan način, utjecaji se mogu itekako smanjiti', zaključila je Pećarević.

Voditelj Odjela za sigurnost, zaštitu okoliša i operativne poslove Lučke uprave Dubrovnika Dario Barbarić rekao je kako u javnosti postoji pogrešna percepcija da brodovi na kružnim putovanjima imaju negativan utjecaj na okoliš. 'Kruzeri djeluju unutar vrlo reguliranog područja, gdje se maksimalno primjenjuju najsuvremeniji standardi sustava zaštite okoliša. Na taj bi se sustav svi mogli ugledati jer su autonomni sustavi i neovisni o vanjskom okruženju. U luku dolazi već selektirani otpad, a po sustavu prijave broda i predaje otpada, prihvaća se te se izdvajaju korisni sastojci za daljnju uporabu, a manja količina ide na konačno zbrinjavanje', objasnio je Barbarić.

Dodao je kako je sustav zaštite okoliša u slučaju velikih brodova, pogotovo iznad 400 bruto registarskih tona, uredno reguliran međunarodnim i nacionalnim propisima u koje su utkane i europske direktive. 'Takav plan gospodarenja otpadom funkcionira na području Lučke uprave Dubrovnika, gdje je sve uredno organizirano. Koncesionari za prikupljanje određene vrste otpada imaju ugovore s tom upravom te se otpad na zakonit način prihvaća i oporabljuje', rekao je Barbarić.

Predavanje je održano u sklopu projekta 'ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom grada Dubrovnika', koji je iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' sufinancirala Europska unija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!