demografski slom

Egzodus Hrvata; demograf Akrap: Iseljavanje na razini zemlje od 2,4 posto u pet godina je katastrofa

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 30.09.2019 21:50
  • Objavljeno 30.09.2019 u 21:50
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

U posljednjih pet godina u Hrvatsku se doselilo nešto malo više od 88 tisuća stanovnika, ali ju je istovremeno napustilo 189 tisuća. Protekle godine u Hrvatskoj je zabilježeno 2,4 posto stanovništva manje nego 2013. Alarmantno je što ni veliki gradovi ne uspjevaju zadržati stanovništvo, a demografi strahuju od sve većih količina u potpunosti raseljenih prostora

Takvi primjeri su općine poput Civljana i Ervenika u Šibensko-kninskoj županiji koje su u pet godina izgubile 39,3, odnosno 37,8 posto stanovništva, što znači da je ovo područje u pet godina napustio svaki treći stanovnik, piše Jutarnji list.

'Ove općine možda su u startu imale mali broj stanovnika, međutim uzevši u obzir na kojem se prostoru one nalaze, egzodus stanovništva ovdje za sobom ostavlja cijele dijelove Hrvatske koji su gotovo u potpunosti prazni. Za ono malo ljudi koji su ovdje ostali živjeti, život je izuzetno težak, da ne kažemo koliko je i skup s obzirom na to da ovdje nema javnog prijevoza, zdravstvene skrbi, trgovina i ostaloga', napominje demograf Anđelko Akrap za kojega je posebno problematična činjenica da zemlju napušta uglavnom mlađe stanovništvo.

Iseljavanje na razini zemlje od 2,4 posto u pet godina, ovaj demograf smatra - katastrofom.

'Podaci o velikim gradovima najbolje nam pokazuju kako Hrvatska nema nikakvu strategiju razvoja u prostoru te kako se život u našoj zemlji uglavnom koncentrira oko dva do tri velika grada. Nažalost, da nam prijeti takva slika poznato nam je najmanje posljednjih 70 godina, no usprkos svijesti da je zaustavljanje demografskog pada jedan kompliciran, dugoročni proces, nitko se njime nije odvažio pozabaviti', objašnjava Akrap.

Demograf Anđelko Akrap

Demograf Anđelko Akrap

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

Demografska statistika ukazuje kako je u pet godina samo 96 gradova i općina zabilježilo rast broja stanovnika kao posljedicu doseljavanja dok njih 463 bilježi minus zbog emigracije, a u njih 42 odnosno 7,5 posto, stopa emigriranja bilježi se u dvoznamenkastim brojevima.

Dvoznamenkastu stopu pada broja stanovnika bilježi čak 137 gradova i općina, što znači da se s manjkom stanovnika zbog migracije unutar Hrvatske te u inozemstvo susrela svaka četvrta jedinica lokalne samouprave. Od 20 gradova broj doseljenika premašio je iseljenike samo u njih tri, Dubrovniku, Puli i Splitu.

'Po relativnom gubitku prednjače neke teritorijalne jedinice gdje su Srbi činili većinsko ili relativno brojno stanovništvo te gdje su brojni stanovnici brisani iz baze zbog fiktivno prijavljenog prebivališta ili su se stvarno odselili u druge države, ponajprije u Srbiju te Bosnu i Hercegovinu. Takve teritorijalne jedinice su, primjerice, Gračac, s najvećom stopom negativne migracijske bilance u Hrvatskoj u tom razdoblju, slijedi Donji Lapac, Dvor, Ervenik, Krnjak, Vrhovine i slično. S druge strane su teritorijalne jedinice u istočnoj Hrvatskoj koja od ulaska u Europsku uniju bilježi najveće stope emigracije pa se tako po negativnoj migracijskoj bilanci na drugom mjestu u cijeloj Hrvatskoj nalazi općina Tovarnik s gubitkom od 22,8 posto stanovnika u odnosu na broj iz 2011. godine', objašnjava geograf Nenad Pokos.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!