UHIĆEN I PRETUČEN

Džakula: Do 'krvavog Uskrsa' Hadžić je bio tolerantan

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 18.10.2012 19:13
  • Objavljeno 18.10.2012 u 19:05
Goran Hadžić

Goran Hadžić

Izvor: Cropix / Autor: Hrvoje Dominić

Trećeg dana suđenja Goranu Hadžiću pred ICTY-em haško tužiteljstvo izvelo je u četvrtak svog drugog svjedoka Veljka Džakulu iz Pakraca, političkog predstavnika srpske manjine u RH i predsjednika Srpskog demokratskog foruma

Džakula je u lipnju 1990. bio jedan od osnivača Srpske demokratske stranke u Pakracu, a zatim je postao predsjednikom regionalnog odbora SDS-a za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem. Obnašao je dužnost regionalnog premijera zapadne Slavonije do 26. veljače 1992. godine, kada je postao potpredsjednikom vlade tzv. Republike Srpske Krajine (RSK) ili SAO Krajine. U ožujku 1993. je suspendiran i prestao je obnašati tu dužnost.

Na početku svog svjedočenja Džakula je opisao političke prilike 1990. godine, održavanje prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj, probleme s kojima su se suočavali Srbi te njihovo političko organiziranje, osnivanje SDS-a i raslojavanje unutar njega, i kasnije osnivanje Srpskog demokratskog foruma (SDF).

Navodeći da se kao čelnik SDS-a u zapadnoj Slavoniji zalagao za mirno rješenje i izbjegavanje rata, Đakula je rekao da je njegova zamisao bila politička i kulturna autonomija Srba u Hrvatskoj, a ne teritorijalna, kao što je pisalo u statutu SAO Krajine, koji mu je tužitelj predočio. Svjedok je pojasnio kako su se Srbi nalazili i izvan područja SAO Krajine i kako je njegova ideja bila da se štite i njihovi interesi, a to nije bilo u skladu sa statutom SAO Krajine, koja je bila zamišljena kao autonomni teritorij unutar Hrvatske.

Osnivanje SDF-a u lipnju 1991. bilo je odraz želje da se izbjegne rat i traži mirno rješenje u Hrvatskoj, kazao je.

Ispričao je kako je u srpnju 1991. osobno primio prijetnju smrću od srpskog šefa policije u Pakracu Jove Vezmara, zbog 'pasiviziranja Srba u zapadnoj Slavoniji i zato što još nije došlo do rata', nakon koje se na dva tjedna sklonio u Srbiju. Nakon povratka u Pakrac, u kolovozu 1991., 'donijeli smo odluku o formiranju SAO zapadne Slavonije da se distanciramo od događaja u istočnoj Slavoniji i Krajini i da pregovorima s hrvatskim vlastima izbjegnemo mogući sukob i rat koji je bio i nama već pred vratima'.

Na pitanje tužitelja kada je upoznao Gorana Hadžića, Džakula je rekao je da je to bilo u svibnju 1990. godine kada je osnovan SDS u Slavoniji.

'Otkako sam upoznao Hadžića kad smo surađivali u SDS-u bio je jako tolerantan...', rekao je Džakula ustvrdivši da se Hadžić promijenio nakon incidenta na Plitvicama krajem ožujka 1991. Hadžić je tada bio uhićen i pretučen. 'Krajem lipnja 1991. našli smo se u Beogradu i on je rekao da je odlučio ići u rat jer ne vidi više normalan suživot', rekao je Džakula.

ICTY Hadžića tereti po 14 točaka optužnice za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, progone, istrebljenje, ubojstvo, zatvaranje, mučenje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva na Ovčari, u Veleprometu, Erdutu, Dalju i Borovu Selu, te u srbijanskim logorima Stajićevo i Begejci, u Zrenjaninu, Šidu i Sremskoj Mitrovici. Hadžić se tereti i za deportacije i prisilno premještanje stanovništva te za bezobzirno razaranje naselja i pljačku imovine nesrpskih civila u Dalju, Vukovaru, Erdutu, Lovasu i drugim mjestima u istočnoj Slavoniji. Svi navedeni zločini pripadaju u zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Džakula će nastaviti svjedočiti u petak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi