Predsjednik Estonije Alar Karis za Politico je rekao da bi se europske zemlje trebale pripremiti na to da će Washington smanjiti broj svojih vojnika, i to ojačavanjem vlastitih kapaciteta. Za isti izvor je istaknuo da je lobirao kod američkog predsjednika Donalda Trumpa govoreći o važnosti zadržavanja vojske u istočnoj Europi te da mu je objasnio koliko je važna prisutnost američkih vojnika ne samo u Estoniji, nego u cijeloj Europi, no još nije jasno što će točno SAD učiniti na Baltiku.

Zemlje poput Estonije 'moraju biti spremne na bilo koji scenarij', a rizik od smanjenja prisutnosti najveće članice NATO-a 'znači da bismo trebali razvijati vlastite kapacitete', dodao je Karis. Kao predsjednik Estonije, on je vrhovni zapovjednik oružanih snaga zemlje i predstavlja je u međunarodnim odnosima, a Sjedinjene Države trenutno u baltičkim zemljama imaju otprilike dvije tisuće raspoređenih vojnika (Estonija, Latvija, Litva), i to nakon što je Rusija u veljači 2022. započela invaziju na Ukrajinu.

Politico dalje navodi da se Karisov posjet Bruxellesu, u kojemu se sastao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, poklopio sa skupom čelnika EU-a iz Koalicije voljnih, a koji rade na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. To je potaknulo glasnogovornika ruskog ministarstva vanjskih poslova na izjavu o tome da Moskva neće prihvatiti prisutnost stranih vojnika u Ukrajini kao dio mogućeg prekida vatre.

No Karis je rekao da Moskva nema pravo glasa po tom pitanju. 'Rusija je započela ovu agresiju... Odgovor je definitivno ne'.

'Mnogo toga ovisi o Trumpu'

Čelnici EU-a trebali su u četvrtak navečer predstaviti zaključke svog rada na sigurnosnim jamstvima SAD-u. Na pitanje očekuje li da će Trump pojačati pritisak na Putina, Karis, čija je zemlja obećala vojnike za tu inicijativu, rekao je da 'mnogo toga ovisi o Trumpovu temperamentu'.

'U ovom trenutku Estonija i mnoge europske zemlje podržavaju ono što radi Trump', rekao je Karis.

U Bruxelles je stigao samo nekoliko dana nakon što je zgrada predstavništva EU-a u Kijevu oštećena ruskim raketnim napadom. Događaj je to za koji se smatra da nije bio slučajan.

'Jedina pogreška koju je Putin napravio bila je započinjanje rata' , rekao je estonski predsjednik.

Upozorio je i na to da europske zemlje 'ne smiju biti naivne' kada je riječ o ruskoj namjeri da u nadolazećim mjesecima dodatno iskuša zapadne demokracije, primjerice uplitanjem u nadolazeće parlamentarne izbore u Češkoj 3. i 4. listopada. No odbacio je ideju da bi Estonija i ostale baltičke države, jer dijele granicu s Rusijom, trebale biti zabrinute zbog potencijalnih ruskih uplitanja.

Razgovor i uvjeravanje

Kao čvrst pristaša Ukrajine, Karis je rekao da se nada da će Kijev moći započeti službene pregovore o pridruživanju Uniji prije kraja predsjedanja Danske, koje završava 31. prosinca.

Na pitanje kako EU može prevladati protivljenje Mađarske, koja trenutačno blokira pristupanje Ukrajine, odgovorio je da je razgovor najbolja opcija. 'Možda bismo trebali više razgovarati s [mađarskim premijerom Viktorom Orbánom], a ne samo ga etiketirati, kako bismo pronašli rješenje', rekao je, piše Politico.

Sličan je stav zauzeo i prema Izraelu u trenutku u kojem nekoliko europskih zemalja traži smanjenje trgovinskih odnosa ili ukidanje europskog financiranja izraelskih istraživanja zbog kršenja ljudskih prava u Gazi. Estonski čelnik rekao je da vjeruje u 'uvjeravanje' izraelskih čelnika da zaustave humanitarna kršenja u Gazi.

Na pitanje podržava li inicijativu za prekid europskog financiranja istraživanja u Izraelu, dodao je: 'Izraelski su znanstvenici izuzetno dobri. Time što bismo ukinuli sredstva, naštetili bismo i sebi ako krenemo u takve stvari [ukidanje sredstava iz programa Horizon za Izrael, kako je predložila Europska komisija]' te dodao da postoje druga rješenja – razgovor i uvjeravanje, piše Politico.