Izraelci su u utorak izašli na parlamentarne izbore, a već prvi podaci pokazuju iznimno velik interes birača. Prema službenim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, koje prenosi izraelski Ynet, do 10 sati po lokalnom vremenu glasovalo je 16,68 posto upisanih birača. To je najveća izlaznost zabilježena u tom dijelu izbornog dana još od 1981. godine.

Na birališta je do tada izašlo više od 1,2 milijuna Izraelaca, što je za 0,78 postotnih bodova više nego u isto vrijeme na prethodnim parlamentarnim izborima 2022. godine.

Visoka izlaznost pokazuje snažnu mobilizaciju birača, no zasad nije moguće zaključiti kojoj političkoj opciji ona ide u prilog.

Prvi izbori nakon napada Hamasa i rata u Gazi

Izraelci biraju novi saziv Kneseta, parlamenta koji ima 120 zastupničkih mjesta. Riječ je o prvim parlamentarnim izborima nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine i ratova koji su uslijedili.

U središtu predizborne kampanje nalaze se sigurnosna pitanja, odgovornost za propuste koji su prethodili Hamasovu napadu, rat u Gazi, gospodarske posljedice sukoba te odnosi između države i ultraortodoksnih vjerskih zajednica.

Jedno od posebno osjetljivih pitanja jest obvezni vojni rok za ultraortodoksne Židove, koji je posljednjih godina izazivao ozbiljne političke napetosti.

Izbori se održavaju i u trenutku dubokih podjela oko budućnosti zemlje, odnosa prema Palestincima i načina na koji bi Izrael trebao odgovoriti na sigurnosne izazove.

Netanyahu protiv Eisenkota

Glavni politički suparnici su aktualni premijer Benjamin Netanyahu, čelnik desnog Likuda, i Gadi Eisenkot, bivši načelnik glavnog stožera izraelske vojske koji predvodi stranku Yashar.

Netanyahu je najdugovječniji premijer u izraelskoj povijesti, a njegov politički blok tradicionalno se oslanja na desne, krajnje desne i ultraortodoksne stranke. Tijekom kampanje naglašavao je sigurnosnu politiku i vojna postignuća svoje vlade.

Eisenkot je, s druge strane, izgradio politički profil na dugogodišnjem vojnom iskustvu te zahtjevima za reformama i utvrđivanjem odgovornosti za sigurnosne propuste povezane s napadom 7. listopada. Zalaže se i za promjene sustava vojne obveze, uključujući ukidanje izuzeća za ultraortodoksne muškarce.

Što pokazuju predizborne ankete?

Prema prosjeku sedam predizbornih istraživanja provedenih između 7. i 21. listopada, Netanyahuov Likud i Eisenkotov Yashar gotovo su izjednačeni. Objavljene procjene daju objema strankama približno 22 zastupnička mandata.

Treća politička snaga prema tim anketama je savez Together bivšeg premijera Naftalija Bennetta, kojem se predviđa oko 13 mandata. Demokrati Yaira Golana mogli bi osvojiti oko deset mandata, dok se krajnje desnoj stranci Otzma Yehudit, koju predvodi Itamar Ben-Gvir, predviđa približno osam.

Oko osam mandata prema istim procjenama dobivaju i ultraortodoksne stranke Shas i Ujedinjeni judaizam Tore, kao i Yisrael Beytenu Avigdora Liebermana te Zajednička arapska lista.

Tko može sastaviti novu vladu?

Izraelski izborni sustav temelji se na proporcionalnoj zastupljenosti, a za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 od ukupno 120 zastupničkih mjesta. Zbog toga osvajanje najvećeg broja glasova ne znači automatski i preuzimanje premijerske dužnosti. Presudna će biti sposobnost stranaka da nakon izbora okupe koaliciju s dovoljnom parlamentarnom potporom.

Predizborne ankete nisu pokazivale sigurnu većinu ni Netanyahuovu bloku ni njegovim političkim protivnicima.

Važnu ulogu u pregovorima mogle bi imati manje stranke, uključujući ultraortodoksne i arapske političke opcije. Upravo zbog takve raspodjele političkih snaga Izrael bi nakon izbora mogao ući u zahtjevno razdoblje koalicijskih pregovora.