Na tu mogućnost, omiljenu temu eurofobnih stranaka na nacionalnoj razini, upozorila je čak i njemačka kancelarka Angela Merkel, pozvavši na odlučnu akciju kako bi se to spriječilo.

'Ako pravedna raspodjela (izbjeglica u Europi) ne bude moguća, tada će se postaviti pitanje (budućnosti) Schengena. To ne želimo', kazala je u ponedjeljak Merkel.

Ako se to dogodi, 'ovo više neće biti Europa čiji osnovni ideal moramo i danas razvijati', upozorila je Merkel, čija je zemlja prestala vraćati sirijske izbjeglice u njihovu domovinu.

'Ugrožen je jedan od temeljnih stupova EU-a, sloboda kretanja ljudi', upozorio je prije nekoliko dana talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni, strahujući također da će Schengen biti doveden u pitanje i da će se 'vratiti stare granice'.

'Migranti ne dolaze u Grčku, Italiju ili Mađarsku. Oni dolaze u Europu', rekao je, pozivajući Europu na veću solidarnost.

Europska komisija 'ne može isključiti izmjene' pravila o slobodni kretanja ako bude potrebno, kao što je to već učinjeno, ali 'to načelo ostaje isto', istaknula je u ponedjeljak glasnogovornica Natasha Bertaud.

Komisija se ipak ne protivi mogućoj izmjeni Dublinskih pravila (2003.), po kojima država u kojoj migrant prvi put uđe na teritorij EU-a mora preuzeti odgovornost za njegovo zbrinjavanje, i zauzima se za 'stalni mehanizam' kako bi se tražitelje azila pravedno raspodijelilo u izvanrednim situacijama.

Schengen je 'jedan od najvećih uspjeha' EU-a, ocijenila je Bertaud, pozivajući sve države da poštuju pravila kako bi sustav mogao pravilno funkcionirati.

'Pravo rješenje bila bi jasna i deklarirana zajednička politika azila, stvaranje koridora i tranzitnih kampova gdje bi se dodjeljivao status izbjeglice', pod uvjetom da postoji dogovor o raspodjeli tih izbjeglica, smatra Marc Pierini, znanstvenik centra Carnegie Europe.

'Ako do toga ne dođe, vlade će i dalje ostati pod političkim pritiskom populista', rekao je.

Matthieu Tardis, stručnjak za migracije francuskog instituta za međunarodne odnose Ifri, smatra da je dovođenje u pitanje Schengena 'rizik, jer svaka država članica pristupa tom pitanju iz jako nacionalne perspektive, ovisno o javnom mnijenju.'

'Zadnjih mjeseci jasno se pokazalo da postoji manjak povjerenja između država članica', kazao je, povlačeći paralelu s grčkom krizom koja je dovela do toga da 'sjeverne zemlje predbacuju južnima da ne rade svoj posao, a južne smatraju da sustav nije pravedan'.

'Europski dužnosnici moraju pokazati da je sloboda kretanja ključna za EU', istaknuo je Tardis.