pogled iz bih

Dodik u Zagrebu, u Sarajevu drama: 'Čović i Izetbegović u političkom su smrtnom zagrljaju u koji se sada uključila i Hrvatska'

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 17.09.2020 21:32
  • Objavljeno 17.09.2020 u 21:32
Zoran Milanović i Milorad Dodik tijekom sastanka u Zagrebu; Enver Kazaz

Zoran Milanović i Milorad Dodik tijekom sastanka u Zagrebu; Enver Kazaz

Izvor: Cropix / Autor: Ured predsjednika; Paun Paunović/Cropix

Mnogo buke podignulo se oko posjeta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Hrvatskoj, u kojoj se sastao s predsjednikom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem. Posebno oštri bili su u Sarajevu te nisu birali riječi opisujući svoje nezadovoljstvo ovim sastankom, a Milanović je čak uspoređen s bjeloruskim diktatorom Aleksandrom Lukašenkom

Dodik, koji provodi otvorenu separatističku politiku u Bosni i Hercegovini, crvena je krpa za političare i stranke koji predstavljaju Bošnjake u toj zemlji. U Zagreb je došao dan nakon proslave novoutemeljenog praznika Dana srpskog jedinstva i nacionalne zastave, koji zajednički slave Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, a odakle je ponovno otvoreno zazivao ujedinjenje Srba s obje strane Drine.

Predsjednik Milanović i dan poslije, u četvrtak, brani svoju odluku da pozove Dodika u Hrvatsku bez ostalih članova Predsjedništva BiH. Hrvatski predsjednik objašnjava da on razgovara s onima koji nekoga predstavljaju i koji su izabrani u priznatom demokratskom procesu.

'Milorad Dodik je sugovornik, kao što je sugovornik i Bakir Izetbegović, lider najveće bošnjačke stranke SDA. To je činjenica, politički velika kao Velebit ili Jahorina. To se ne može zaobići ni tunel probiti kroz to. Tu sam da razgovaramo', kazao je Milanović.

Enver Kazaz

Enver Kazaz

Izvor: Cropix / Autor: Paun Paunovic / CROPIX

Enver Kazaz, politički analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, smatra da premijer i predsjednik Hrvatske primanjem Dodika narušavaju institucije Bosne i Hercegovine.

'Činjenica da su u Hrvatskoj Dodika primili kao predstavnika Srba u BiH pokazuje da rukovodstvo Hrvatske ne razumije da tim činom implicitno ruši institucije sustava i svodi Bosnu i Hercegovinu na zajednicu u kojoj postoje Srbi, Bošnjaci i Hrvati', smatra Kazaz, dodajući da su u Dodika morali primiti kao člana Predsjedništva BiH. Tada bi to bila ozbiljna stvar, navodi, ali onda bi se postavilo pitanje što je s ostala dva člana Predsjedništva.

>>> S Pantovčaka objasnili zašto zovu Dodika: To je dio šire inicijative za obnovu dijaloga u BiH

Milanović je očito želio izbjeći to da u kompletu razgovara s tročlanim Predsjedništvom jer se bilateralno može otvorenije i izravnije iznositi stajališta, ali i zbog problema oko Željka Komšića, kojega se u Hrvatskoj ne smatra legitimnim predstavnikom hrvatskog naroda u BiH. Na pitanje hoće li pozvati i Željka Komšića, predsjednik RH je u četvrtak rekao da želi razgovarati s predstavnicima triju konstitutivnih naroda, što nedvosmisleno znači da treći član Predsjedništva BiH neće dobiti poziv.

Nije ovo prvi put da jedan član Predsjedništva BiH solira u odnosu na ostale. Prije tri godine Kolinda Grabar Kitarović susrela se s Izetbegovićem u Malom Stonu pa se nije digla tolika buka zbog toga. Kazaz smatra da i tu vrijedi isti princip za sve, i za Dodika i za Izetbegovića.

'Ako nemate razgovor s institucijom, onda rušite međunarodni suverenitet države', smatra Kazaz.

Sastanak Zorana Milanovića i Milorada Dodika

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: uredpredsjednika.hr

Govoreći o široj dimenziji ovog posjeta, Kazaz je rekao da je Dodik već odavno saveznik predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića u Bosni i Hercegovini te da Hrvatska očigledno u savezu s Dodikom pokušava riješiti hrvatsko-bošnjački sukob, kako se on često zove u javnosti, a ustvari je sukob HDZ-a BiH i SDA oko takozvanog hrvatskog pitanja u BiH, tj. oko majorizacije Hrvata na izborima.

>>> Plenković o Dodiku: Dugo je, dugo, iskazivao želju da dođe i da se sastanemo

'Suštinski je važno, što ni Hrvatska ni druge zemlje ne uviđaju, to da se u BiH dogodio potpun poraz bošnjačke i hrvatske etnopolitike jer se više ne postavlja pitanje Hrvata ili Bošnjaka na prostoru Republike Srpske i njihovih prava, nego isključivo pitanje Washingtonskog sporazuma, a Čović i Izetbegović su u nekoj vrsti političkog smrtnog zagrljaja, pa su se sad u taj smrtni zagrljaj uključili i hrvatska Vlada i hrvatski predsjednik na vrlo nesretan način', mišljenja je Kazaz.

Milanović je nakon sastanka istaknuo da je interes Hrvatske stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina, kao i osiguranje jednakih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda. Zbog toga Republika Hrvatska ne može ostati pasivna i neće podržati inicijative u smjeru jednostrane revizije Daytonskog sporazuma koje bi ugrozile mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini te jugoistočnoj Europi, poručio je hrvatski predsjednik. Plenković nije bio toliko otvoren te je izrazio važnost da se s Dodikom razgovara o pitanjima kao što su trase cesta i gradnja mostova.

  • +8
  • +5

Sastanak Andreja Plenkovića i Milorada Dodika

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL

Naš sugovornik kaže da ovo nije ni prvi ni zadnji incident u regiji i prognozira da će ih biti još puno.

'Ono što mene brine je nemogućnost da Čović i Izetbegović postignu dogovor o izmjenama izbornog zakona i to je najvažnije političko pitanje u BiH, praktički je to rješenje konflikta u Federaciji BiH koja je u krizi vlasti, ekonomskoj krizi i stanju stalnog sukoba između HDZ-a i SDA', kaže Kazaz te potom ističe da bi Hrvatska morala na tom pitanju postaviti svoju regionalnu politiku, ali ne tako da je isključivo za rješenja koja joj predlaže Čović, jer ta rješenja umnogome oštećuju prava Hrvata u BiH, nego da s bošnjačkom i hrvatskom etnopolitikom, odnosno institucijama BiH, traga za rješenjima koja su najbolja za Hrvate u BiH.

Nije problem, nastavlja sumirati, samo u tome što je izabran Željko Komšić glasovima Bošnjaka, niti u tome što je Komšić praktički saveznik Bakira Izetbegovića i u političkom polju po narativima koje zastupa bošnjački nacionalist.

Povezivanje dogovora Srbije i Kosova u Washingtonu s posjetom Dodika Hrvatskoj puko je pretjerivanje

Profesor Dejan Jović je na Twitteru povezao dogovor između Srbije i Kosova u Washingtonu s posjetom Dodika Zagrebu. 'Primanje Dodika na dvije najviše adrese u Zagrebu pokazuje koliko je srpska pozicija ojačala sporazumom potpisanim u Washingtonu. Pa vi samo mislite da je taj sporazum bez veze', napisao je Jović. Profesor Kazaz kaže da iznimno cijeli profesora Jovića, ali mu to povezivanje zvuči čudno.

'Ne bih se usudio praviti neke teorije zavjere SAD-Srbija, pa da se sad to odražava na odnose u BiH, mislim da je to puko pretjerivanje', ocijenio je.

'Problem je strukturne prirode to što Hrvati ne mogu participirati svoju konstitutivnost u punom obimu kao ostala dva naroda, ali ne mogu participirati tu konstitutivnost kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj, na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, a pogled se upire samo na Federaciju i to je ono što je očigledan poraz u miru hrvatske i bošnjačke etnopolitike, odnosno nacionalističkih političara kakvi su Čović i Izetbegović', istaknuo je.

No nedavno su SDP i HDZ BiH pokazali da se mogu dogovoriti kad hoće. Postignut je dogovor oko pravila za održavanje izbora u Mostaru, prvih nakon 12 godina. Kazaz nema baš pohvalnih riječi za taj sporazum jer su se te dvije stranke dogovorile da ga etnički podijele u institucionalnom smislu.

'Izborne jedinice su praktički etničke regije pa to onda nije jedinstven grad, nego grad u kojem dva naroda žive na način da su doživotno osuđeni glasati za svoje nacionaliste', zaključio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!