BERBA POČELA, SUŠA NIJE UGROZILA KVALITETU

Dobre vijesti za ljubitelje slavonskih vina

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 09.09.2012 10:59
  • Objavljeno 09.09.2012 u 10:59
Berba grožđa (5)

Berba grožđa (5)

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Slavonski vinari berbe su se prihvatili nešto ranije nakon vrućeg i sušnog ljeta. Zadovoljno putunje pune grožđem odlične kvalitete. Godišnji uspjeh vinorodnih sorti više nitko ne mjeri isključivo velikim količinama. Važniji su im pokazatelji kvalitete grožđa da bi od muljanja i ruljanja do odležavanja i kušanja vina u podrumima dobili željeno vino po kakvom nastoje ostati ili postati poznati

Na četiri različita kraja Slavonije, u različitim vinogorjima, vinari zato jednako razmišljaju. Zbog suše ne razbijaju glavu, jer su dobili sjajno grožđe, od kojega sada prema svom znanju i tehnologiji namjeravaju napraviti kvalitetna i vrhunska vina.

Promo

Promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

'Suša nije uzrokovala bitnije probleme. Osjetan je manji urod na nekim sortama, za što su presudne bile preniske temperature u veljači kada je nekoliko dana zaredom nenadano zahladilo. Izmrzlo je dosta loze, pa je dio kasnio u vegetaciji po 15 dana, što se odrazilo i na neravnomjerno dozrijevanje grožđa', kaže Slavko Kalazić, vinar iz Batine i predsjednik udruge Baranjski vinogradi

Kalazić nije pristalica mišljenja kako sušne godine pogoduju vinogradima. 'Suša nikada nije dobra jer problemi nastaju u balansu šećera i kiselina. Raste šećer, a kiseline ubrzano padaju, što u konačnici u podrumima otežava postizanje optimalnih mirisa i okusa u vinu. Uvjeti jako ovise o položaju i sorti. To je za naše prilike važnije od navodnjavanja jer radimo na postizanju veće otpornosti trsova čiji korijen doseže dubinu do sedam metara ispod površine tla', objašnjava batinski vinar, koji se na svojih 102 hektara vinograda opredijelio za ekološki uzgoj.

U iločkom, kutjevačkom i feričanačkom vinogorju berba je također taman otprilike u sredini. Iločki podrumi startali su s ranim sortama poput chardonaya i traminca, a nastavit će s frankovkom i graševinom. Mladen Papak, direktor Iločkih podruma također kaže da je kvaliteta odlična. Smanjenje uroda na graševini procjenjuje na 30 posto. Navodnjavanje zato spominje kao neophodnu preventivnu mjeru poput sušnih iznenađenja.

'Moramo postići sigurnost u minimalnim i prosječnim količinama uroda. Zato je bitno ulaganje u navodnjavanje, ne radi povećanja, nego zadržavanja onog osnovnog na što ćemo računati svake godine', rekao je Papak.

Kutjevački vinari okupljeni su u udrugu čiji članovi obrađuju oko 1.700 hektara vinograda. Osnovali su laboratorij iz kojeg nam Vera Čamak Soldo poručuje da je još prerano govoriti o šteti od suše, ali je okvirno procjenjuje na između 30 i 40 posto uroda grožđa. Zato je i ovdje kvaliteta utjeha.

'Ulazni parametri mošta su odlični jer i bijele i crne sorte pokazuju pravi balans sladora i kiselina', objašnjava Čamak Soldo.

Rane sorte u potpunosti su obrane, a sada predstoje kasnije među kojima je glavna graševina, uz koju još ističe cabernet sauvignon, frankovku, sirah i ružicu. Od ostalih crnih sorti Čamak Soldo navodi da u toj vinorodnoj regiji vrlo dobro uspijevaju merlot i pinot crni, koji su uz cabernet sauvignon bitni i kao samostalne sorte i kao sirovina za kupaže.

S druge strane slavonskog gorja, u Feravinu su također prošlog četvrtka berači prvo brali chardonnay i bijeli Pinot s lokaliteta Potkova i Mataruge, a zatim na Zoljanu. I ovdje je zbog iznimno sunčanog ljeta berba počela znatno ranije nego prijašnjih godina. Rezultati s konkretnih uzoraka su zadovoljavajući. Parametri koji se prate i uzimaju u obzir su kiselina, pH vrijednost i sadržaj šećera.

'Posebna se pažnja posvećuje uzorcima s mikrolokaliteta za vina iz linije Dika i Miraz. Za gore navedene sorte vrijednost Oe kreću se od 95°, pH vrijednosti oko 3,2 i kiselina oko 7,5', izvijestila nas je Jenette Šimić iz marketing i odnosa sa javnošću Feravina

Mladen Papak dodaje da je vinarska proizvodnja tim složenija što ljubitelji vina ne vole turbulencije u kvaliteti i opredjeljenjima proizvođača. Jednom kad se postigne određeni ugled, treba ga samo poboljšavati: 'Pokazalo se da naši kupci cijene laganija, svježija i sočnija vina, pa ćemo i nastaviti takvu proizvodnju.'

Prve usporedbe Slavonci će moći napraviti u listopadu na Danima vina u Osijeku, gdje se u listopadu okupe na deseci vinara, kuhara fiševa i drugih domaćih jela da bi ocjenili koliko je uspješna bila vinorodna godina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi