obrazovna reforma

Divjak: Svakoj školi u nešto manje od tri godine u prosjeku 1,5 milijuna kuna za reforme

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 05.04.2019 13:57
  • Objavljeno 05.04.2019 u 13:57
Ministrica Blaženka Divjak

Ministrica Blaženka Divjak

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u petak da će svaka škola u Hrvatskoj u nešto manje od tri godine, za razdoblje 2017.-2020., za reformske procese dobiti oko milijun i pol kuna, što uključuje edukaciju učitelja, udžbenike i opremanje lektirama, informatičkom i drugom opremom

Ukupno je to oko dvije milijarde kuna u nešto manje od tri godine za reformske procese u hrvatskim školama i to bez ulaganja u strukovno obrazovanje, a za osnovne škole taj iznos je veći nego za srednje škole i iznosi oko dva milijuna kuna, objasnila je Divjak.

Ministrica je u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja okupila novinare na brifingu kojemu je u središtu pozornosti bilo opremanje škola u kontekstu frontalnog uvođenja cjelovite kurikularne reforme u hrvatske škole od jeseni, odnosno od nove školske 2019./2020. godine.

Digitalizacija u skladu s uzrastom učenika

Najavila je da će se škole digitalizirati u skladu s uzrastom učenika, a temeljno na nalazima dobivenima iz eksperimentalnih škola i međunarodnih usporedaba. Objasnila je kako to znači da se kod učenika u razrednoj nastavi naglasak stavlja na razvoj fine grafomotorike, pa će tako primjerice tablete upotrebljavati ograničeno za nastavu i grupni rad, odnosno bit će otprilike četiri do pet tableta po razredu.

Situacija je drukčija u višim razredima u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi gdje je načelo: jedan učenik - jedan uređaj (tablet), a tako će se, istaknula je, intenzivirati uporaba digitalnih obrazovnih materijala i sadržaja, te istodobno učenicima dati prilika da nauče odgovorno koristiti tehnologiju za učenje.

Kada je pak riječ o srednjim školama, nabavljat će se samo udžbenici i uređaji za korisnike zajamčene minimalne naknade, odnosno za učenike slabijeg socijalno-ekonomskog statusa kojih je, napomenula je ministrica, u prosjeku oko tisuću i pol po generaciji. Podsjetila je kako su u osnovnoj školi, koja je u Hrvatskoj obvezna, besplatni udžbenici i uređaji.

Divjak je dodala kako je poseban naglasak na digitalno neovisnim nastavnicima što znači da će nastavnik koji predaje u razredu, koji će od jeseni 'biti u reformi', imati svoje prijenosno računalo, a razredi obvezno projektor ili interaktivnu i pametnu ploču, čime će se omogućiti uporaba različitih sadržaja i multimedijskih elemenata u svim razredima.

Ministrica je odgovorila i na nekoliko novinarskih pitanja, od kojih i na ono kako su utvrđeni kriteriji za digitalizaciju u skladu s uzrastom učenika, rekavši da su analizirani rezultati iz eksperimentalnih škola gdje je uočena opravdana pedagoška praksa da se u razrednoj nastavi - od prvoga do četvrtog razreda osnovne škole - tableti koriste manje kako bi učenici mogli razviti finu grafomotoriku - crtati, pisati, računati. U obzir je uzeta i činjenica da su udžbenici radni, odnosno da se u njih piše, a takvi su rezultati i do sada provedenih međunarodnih usporedaba.

Državna matura po novim kurikulumima prvi put 2022.

Novinare je zanimalo i što zapravo znači 'frontalno uvođenje kurukularne reforme jer dio javnosti shvatio da će reforma od jeseni 'ići' u sve razrede svih škola'. S tim u vezi ministrica je podsjetila da je, nakon što su objavljeni kurikulumi, utvrđena i dinamika uvođenja reforme.

  • +3

Ministrica Blaženka Divjak održala brifing o uvođenju kurikularne reforme

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Jer, objasnila je Divjak, 'ne možete u sve razrede ići odjednom jer se gradivo veže pa se, primjerice, pisana slova uče u drugom razredu, a ne u prvom, pa je zato važno zadržati postupnost i učenicima omogućiti da gradivo svladavaju vežući ga uz prethodno gradivo'.

Od jeseni, dodaje, reforma, 'ulazi' u sve škole, ali razredi u kojima će se od jeseni raditi po novim kurikulumima su: prvi i peti razredi osnovne škole te prirodoslovni predmeti u sedmim razredima osnovne škole, u srednjoj školi to su u gimnazijama svi prvi razredi, a u strukovnim četverogodišnjim školama to su predmeti koji vode prema obveznoj državnoj maturi (hrvatski jezik i strani jezik te matematika).

Prema utvrđenoj dinamici u školskoj godini 2020./2021. nastava će po novim kurikulumima održavati u prvim, drugim i trećim razredima te petim, šestim i sedmim razredima osnovne škole, kao i u prvim, drugim i trećim razredima srednje škole. Godinu nakon toga još se dodaju četvrti i osmi razredi u osnovnim škola te četvrti razredi u srednjim školama.

'To pak znači da će se prvi put državna matura po novim kurikulumima održati 2022. i ona će biti prilagođena tim novim sadržajima', najavila je ministrica Divjak.

Potvrdila je kako će se već idući tjedan susresti s ravnateljima škola u sedam hrvatskih gradova i odgovoriti na njihova specifična pitanja, primjerice kako će odabrati udžbenike, koju aplikaciju, kada će se održati edukacije i savjetnički posjeti te koju će opremu dobiti, a koju moraju sami kupiti.

Ministrica Divjak zaključila je kako su za novu školsku godinu pripremljeni kurikularni dokumenti, odnosno doneseno je 39 novih kurikuluma, u tijeku su edukacije učitelja i nastavnika koje su počele prošle godine i intenziviraju se kako se približava jesen ove godine, a u tijeku su i recenzije novih udžbenika za škole.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!