ministarstvo obrazovanja

Divjak predstavila rezultate reforme strukovnog obrazovanja, najavila nove kurikulume i veće stipendije za učenike

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 04.03.2020 15:28
  • Objavljeno 04.03.2020 u 14:20
Blaženka Divjak

Blaženka Divjak

Izvor: Screenshot / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na konferenciji za novinare u srijedu predstavila je rezultate reforme strukovnog obrazovanja te je najavila nove projekte iz svojeg resora

'Ove prve dvije godine eksperimentalnog programa pokazale su se dobre, pa je potrebno iz eksperimentalnog prijeći u redovni program', zaključila je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak te najavila uvođenje tri nova strukovna kurikuluma najesen za provedbu eksperimentalnog programa dualnog obrazovanja - kuhar, konobar i CNC operater uz postojeće kurikulume za prodavača, frizera, kozmetičara, soboslikara ličioca dekoratera te staklara i dimnjačara.

Također su novost, kako navodi ministrica, stipendije u iznosu od 750 kuna mjesečno za učenike koji upisuju strukovna zanimanja za nastavne godine 2020./2021., 2021./2022. i 2022./2023. Osim stipendije, učenici će primati naknade od poslodavaca koje se kreću od 10 i 12 kuna po satu učenja temeljenog na radu u prvoj godini obrazovanja do 18 kuna po satu u završnoj godini obrazovanja.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bućević

Na konferenciji za medije predstavljeni su rezultati ankete provedene među ravnateljima i nastavnicima, kao i među poslodavcima, koji su ocijenili provedbu dualnog programa (koji se provodi u školi i u gospodarskome subjektu). Anketa je pokazala da je više od 65 posto ravnatelja, stručnih suradnika i nastavnika provedbu eksperimentalnog programa ocijenilo ocjenom 4 i 5. Visoko ocjenu dao je i velik broj poslodavaca, pa je tako 77 posto njih program ocijenilo ocjenom vrlo dobar i odličan, nešto više od 20 posto ocjenom dobar, dok joj ocjenu nedovoljan ili dovoljan nije dao nijedan ispitanik.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bućević

'Od poslodavaca imamo veliku podršku kako domaćih tako i stranih', ističe bivši pomoćnik zadužen za strukovno obrazovanje Vlado Prskalo te dodaje kako su veliku ulogu dali poslodavcima jer uzimaju učenike za učenje na tri do četiri godine te ih kasnije zapošljavaju.

Osnovani su, kako navodi, i centri kompetentnosti u 25 srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj u sektorima - Turizam i ugostiteljstvo, Strojarstvo, Elektrotehnika i računalstvo, Poljoprivreda i zdravstvo, kroz koje će se obuhvatiti 117 strukovnih škola.

Iz europskih fondova osigurana su sredstva za ulaganja u infrastrukturne uvjete i opremanje regionalnih centara i partnerskih strukovnih škola, ulaganja u jačanje profesionalnih kapaciteta djelatnika centara/partnera te razvoj i modernizaciju različitih vrsta programa.

'Išli smo ka tome da radimo hrvatski model, odnosno pokušali smo u dvije godine napraviti model koji će biti primjenjiv u Hrvatskoj', rekao je Prskalo vezano za izradu Modela hrvatskoga dualnog obrazovanja te dodao kako je cilj da postojeći klasični model polako nestane ili se pretoči u dualni ili jedinstveni.

Najavio je kako je u izradi i Zakon o dualnom modelu od 14 članaka kako bi taj model mogao zaživjeti.

Razlozi uvođenja dualnog modela obrazovanja

  • programi obrazovanja za vezane obrte obuhvaćaju tek 23 posto od ukupnog broja strukovnih programa u RH (59/256)
  • nemogućnost obavljanja praktične nastave zbog nedostatka licenciranih obrtnika/obrta
  • nepoštivanje ugovornih obveza od strane poslodavaca – isplata nagrada (definirana Zakonom o strukovnom obrazovanju)
  • mentori kod poslodavaca nisu adekvatno educirani za rad s učenicima bez obzira na stečene kompetencije iz radne pedagogije
  • mentori kod poslodavaca nemaju odgovarajuću komunikaciju s nastavnicima, što dovodi do poteškoća u praćenju i vrednovanju te praćenju njihovog napretka tijekom obrazovanja
  • programi obrazovanja za vezane obrte nisu usklađeni s potrebama gospodarstva i tržišta rada zadnjih 10 do 15 godina
  • udio praktične nastave po godinama (560; 630; 640) ne osigurava najmanje 45 radnih dana odmora tijekom školske godine, a što je u koliziji sa Zakonom o strukovnom obrazovanju
  • programima obrazovanja za vezane obrte su predviđena čak dva ili tri predmeta unutar jednog nastavnog predmeta te nije jasno koje kompetencije učenik stječe (računalstvo je sastavni dio praktične nastave)
  • stipendiranje učenika je selektivno i to u deficitarnim zanimanjima u programima obrazovanja za vezane obrte, a u skladu s evidencijom HZZ-a po pojedinoj županiji

Ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb Darinka Štampar Šmaguc, u kojoj se dualni program provodi od samog početka, navodi kako im je taj program omogućio praksu za učenike na prvoj godini u školi, što je velika prednost za one koji na kraju prvog razreda potpisuju ugovore s poslodavcima.

'Puno su od veće koristi ako ih škola prije pripremi jer imaju početno znanje i nešto iskustva', ističe.

Na pitanje imaju li učenici sad više ili manje prakse, ministrica Divjak je odgovorila kako imaju više prakse, samo je različito raspoređena. 'U prvoj godini je u školi, a kasnije kod poslodavaca. Praksa je veća u ukupnom trajanju.'

Analiza podataka dobivena samovrednovanjem pokazala je kako je više od 70 posto učenika, poslodavaca i nastavnika izrazito zadovoljno jednogodišnjom provedbom eksperimentalnih programa. Više od 90 posto učenika postiglo je planirane ishode u učenju na radnom mjestu u školi i kod poslodavca.

Nadalje, više od 98 posto učenika je izjavilo da su ih nastavnici uspješno pripremili za motivacijski razgovor te više od 85 posto sudionika poštovalo je ugovorena prava i obveze iz ugovora o dualnom obrazovanju.

  • +4
  • +1

Konferencija za medije s temom reforme strukovnog obrazovanja

Izvor: Screenshot / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!