NEPRAVILNOSTI U DONACIJAMA

DIP prijavio HSLS Općinskom državnom odvjetništvu

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 01.12.2011 17:16
  • Objavljeno 30.11.2011 u 12:30
hrvatin dip

hrvatin dip

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Državno izborno povjerenstvo obavlja zadnje pripreme za nedjeljne parlamentarne izbore, a pri kraju su i provjere financijskih izvještaja stranaka i kandidata. No DIP je već otkrio neke nepravilnosti

Kako je na press konferenciji naglasio predsjednik DIP-a Branko Hrvatin, izborno povjerenstvo već je 'utvrdilo neke činjenice koje ukazuju na nepravilnosti, posebno vezano uz donacije fizičkih osoba'. Pojedine stranke i kandidate zbog toga su, sukladno zakonu, prijavili su Općinskom državnom odvjetništvu.

Kao primjer Hrvatin je naveo HSLS kojem je M. H. uplatio 50 tisuća kuna, da bi isti dan HSLS dotičnom vratio taj novac te je onda M. H. kao fizička osoba uplatio zakonskih 30 tisuća kuna. Nositelju jedne neovisne liste, naveo je još jedan primjer Hrvatin, jedna je fizička osoba uplatila 90 tisuća kuna, međutim, ako ih ne smanji na maksimalno zakonski dozvoljenih 30 tisuća, taj novac bit će uplaćen u državni proračun. Hrvatin je kazao da je, na osnovi nepravilnosti u donacijama, državni proračun već sada bogatiji za 180 tisuća kuna.

Rekao je kako DIP još provjerava sumnje da je kod jednog sudionika izbora došlo do pogodovanja u oglasnom prostoru, međutim, o detaljima predsjednik Državnog izbornog povjerenstva nije htio govoriti, jer je sve još u fazi provjere.

Do sada je DIP zaprimio 121 od ukupno 134 financijska izvještaja, a samo jedna stranka nije otvorila poseban račun.

Predsjednik DIP-a progovorio je i o problemu popisa birača te podsjetio da DIP prema zakonu nema ingerenciju kojom može utjecati na stvaranje ili kontrolu popisa birača. Od Ministarstva uprave, DIP je, dodao je Hrvatin, tražio da se popisi birača urede sukladno zakonu te da se uklone određeni nedostaci.

'Sve što se tiče samog popisa birača i objašnjenja, a to je ono što vi možda očekujete o DIP-a danas, u pravcu odnosa broja građana i broja birača na samom popisu, nije nešto što može komentirati Državno izborno povjerenstvo, jer mi te popise koristimo kao tijelo koje provodi izbore. Mi smo korisnici tog popisa i u skladu s tim popisom provodit ćemo izbore. Druga varijanta je da kažemo - mi dižemo ruke i nećemo provoditi izbore. To je neozbiljno i u tom pravcu uopće ne želimo razgovarati', kazao je Hrvatin dodavši da je od Ministarstva uprave jučer stigao i popis birača, i to gledan na razini grada ili općine te biračkih mjesta.

Pritom je iznio podatak da, sukladno zaključenom popisu birača, na izborima može glasati 4.504.081 birača, od kojih se 4.092.323 odnose na deset 'hrvatskih izbornih jedinica, 411.758 na birače bez prebivališta u Hrvatskoj (glasači iz dijaspore) te 374.800 birača u 12. izbornoj jedinici u kojoj zastupnike biraju nacionalne manjine. Ako se to usporedi s 2007. kada je birački popis zaključen sa 4.073.294 birača, vidljivo je da danas popis bogatiji za 19.029 birača. Jedinica koja ima najviše birača, njih 426.431 9. izborna jedinica, a najmanjim brojem birača može se 'pohvaliti' 4. izborna jedinica - 320.189 birača.

Upitan vjeruje li on osobno, kao predsjednik DIP-a, u popise birača,Hrvatin je rekao: 'Kao građanin moram vjerovati tijelima ove države iprihvaćam onu situaciju koja je zajamčena od tijela koja su potvrdila izaključila popise birača, ali me isto tako, kao građanina, kao i vas,zanima da jednog dana objasni i da vidimo strukturu popisa birača. Mene bi, recimo, jako zanimao podatak da vidim dinamiku posljednjih godina, da vidim što se dešavalo u zadnjoj godini po izbornim jedinicama. Ja to osobno kao građanin i kao predsjednik DIP-a ne mogu dobiti. Svima nam je jedno u interesu - da se ima povjerenja u izborni proces i smeta nas sve što na bilo koji način dovodi u sumnju izborni proces. To je osjetljiva stvar', kazao je Hrvatin

Osvrnuo se predsjednik DIP-a i na nejednakost težine glasa po pojedinim izbornim jedinicama. 'Ustavni sud donio je izvješće o nejednakoj težini. To je ono na što mi možemo upozoriti, a posljedice ćemo vidjeti tijekom izbora. Ono što Državno izborno povjerenstvo može komentirati je - mi smo dužni držati se zakona, ne k'o pijan plota, ali jednostavno ni ne možemo kao sudovi reći - mi ćemo zastati s postupkom dok Ustavni sud ne riješi problem ustavnosti zakona. Izborni rokovi su kratki. Mi provodimo izbore legalno po zakonu, a opći nadzor nad ustavnošću vrši Ustavni sud i njegova je tu posljednja', rekao je Hrvatin

Što se pak tiče broja biračkih mjesta, bit će otvoreno 6.873 biračkih mjesta na 6.827 lokacija, a biračkih mjesta će po pojedinoj lokaciji biti više, jer će na njima glasati i oni koji su privremeno upisani na to biračko mjesto, a, primjerice, u zatvorima pojedini zatvorenici glasat će i za kandidate u 11. i 12. izbornoj jedinici. U inozemstvu će se glasati na 124 biračka mjesta u 52 države, od čega najviše biračkih mjesta, njih 30, u Bosni i Hercegovini. Glasovat će i hrvatski vojnici koji su u misijama na Golanskoj visoravni u Siriji, te u Afganistanu, no ove godine biračkog mjesta, zbog nemogućnosti da se skupi dovoljno ljudi za birački odbor, neće biti u Brazilu te će hrvatski državljani iz Brazila na glasanje morati u Venezuelu. Glasovanje će službeno započeti već 2. prosinca  u 19 sati na Novom Zelandu, a završiti 5. prosinca u četiri ujutro u Los Angelesu.

Hrvatin je kazao kako je DIP za nedjeljne izbore tiskao 5.164.500 listića, od kojih je svaki označen serijskim brojem. 'Postoji evidencija koja je serija i koja je količina glasačkih listića otišla u koju izbornu jedinicu. Pritom svako povjerenstvo svake izborne jedinice kada raspoređuje listiće na gradove i općine ima dužnost utvrditi i obavijestiti nas o serijama listića koji idu u pojedini grad i pojedinu općinu, a svako gradsko i općinsko povjerenstvo mora voditi evidenciju i izvijestiti nas o tome koje serije glasačkih listića i količine idu na svako biračko mjesto. Dakle, mi u svakom trenutku možemo reći za svaki listić na kojem se biračkom mjestu nalazi. To znači da u svakom trenutku možemo utvrditi je li netko s jednog biračkog mjesta prenio glasački listić ili ga uzeo i sakrio te njime tajno pokušao glasati na drugom biračkom mjestu', zaključio je Hrvatin

Novinari su Hrvatina upitali i broje li se medijski popusti za oglašavanje kao donacije. 'Zaključeno je da se medijski popusti neće smatrati donacijama, ali ako su oni za sve jednaki. Ako bi se neka stranka ili kandidat protežirao i dao mu se drukčiji popust u odnosu na druge stranke i kandidate, to bi se smatralo donacijom', rekao je Hrvatin

izborni automat

izborni automat

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi