ECONOMIST O SANADERU

Dioklecijanove dileme

10.07.2009 u 13:35

Bionic
Reading

Britanski Economist piše o još uvijek nerazjašnjenoj ostavci premijera Sanadera, ne propuštajući ga usporediti s Dioklecijanom, te o novoj premijerki suočenoj s nagomilanim problemima

'Mnoštvo iscrpljenih japanskih turista odmara u predvorjima hotela; Srbi tumaraju naokolo u strahu da će im automobili biti uništeni; u daljini, na pučini, kruzeri svojim putnicima pružaju jedan od najljepših prizora na Mediteranu. Iako je tek početak sezone, ljudi u Dubrovniku koji žive od turizma ispuštaju uzdah olakšanja', tako novinar Economista opisuje atmosferu Dubrovnika. Unatoč ekonomskoj krizi, ova turistička sezona možda i neće biti tako katastrofična kao što su se neki pribojavali.

No nitko u Hrvatskoj ne misli da je baš sada pravo vrijeme za samozadovoljstvo. Pa kada je Ivo Sanader bez upozorenja dao ostavku na funkciju premijera 1. srpnja, opozicija ga je optužila da je otišao u vrijeme kada se njegova zemlja suočava s najgorom ekonomskom krizom. Ni tjedan dana kasnije, Sanaderova ostavka nije razjašnjena. Iako je bio ljutit na lidere Europske unije koji nisu spriječili Slovence u blokadi Hrvatske za EU pristupne pregovore zbog trivijalnih graničnih sporova, nitko ne misli da je to razlog njegova odlaska. Opovrgnuo je glasine o bolesti, a svoju ostavku nije opravdao ni sudjelovanjem u predstojećim predsjedničkim izborima. Čini se da se umjesto toga Sanader samo zasitio funkcije, poput rimskog cara Dioklecijana koji je otišao s vlasti u Splitu i odlučio uzgajati kupus.

Hrvatska je preplavljena tračevima. Vesna Pusić, opozicijska liderica, zahtijevala je da Sanader javnosti kaže je li bio izložen ucjenama. Sanadera je u 'glatkoj tranzciji' naslijedila Jadranka Kosor, nekadašnja novinarka koja iza sebe ima predsjedničku kandidaturu, pjesnikinja i žena poznata po odanosti Sanaderu i nekadašnjem predsjedniku Tuđmanu. Ili, kako ju je kolumnistica Ines Sabalić opisala - 'pobočnica'.

Pred njom su brojni problemi: pristupanje Hrvatske EU, zatim topnički dnevnici iz vremena kada su poražene srpske snage u Krajini, za koje je Hrvatska tvrdila da ne postoje a u što ne vjeruje glavni tužitelj u Haagu.

A onda, tu je i gospodarstvo. Travanjski budžet napravljen je prema optimističnim prognozama da bi gospodarstvo moglo zabilježiti godišnji pad od samo 2%. Prvi zadatak Jadranke Kosor bit će uravnotežiti proračun. Guverner Željko Rohatinski smatra da će pad BDP-a iznositi gotovo 5% ove godine, što neki ekonomisti ocjenjuju i previše optimističnim. Kosor tvrdi da se neće libiti kresati javnu potrošnju, a predsjednik Stipe Mesić misli da njezina vlada neće dugo potrajati. Problemi u Hrvatskoj se nagomilavaju, zbog čega ostale zemlje Zapadnog Balkana strahuju.