'virus diktira tempo'

Đikić: Drugi val epidemije može biti značajno opasniji i puno pogubniji

23.04.2020 u 09:42

Bionic
Reading

'Ljudi misle da možemo kontrolirati ritam virusa. Ponovit ću fenomenalne riječi američkog virologa, jednog od svjetskih autoriteta Anthonyja Faucija, koji je na početku krize u Americi rekao političarima: 'Ne diktiramo mi tempo, virus diktira tempo.' To javnost također treba shvatiti, upozorava hrvatski znanstvenik Ivan Đikić

Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić za HRT je istaknuo kako opasnost još uvijek postoji te da znanstvenici u svijetu govore svojim vladama kako moraju biti oprezni i da se pažljivo moraju pratiti podaci, više testirati, djelovati preventivno i dobro komunicirati s javnosti.

'Problem je u komunikaciji jer smo samo prije tjedan dana slušali: ostanite doma, izrazite mjere opreza, vrlo važna opasnost, a danas se u većini zemalja svijeta vidi suprotna poruka - mora se početi vraćati gospodarstvo u život te vitalne funkcije društva vratiti u normalnije funkcioniranje. Ali komuniciranje treba biti takvo da se javnosti prezentiraju točni podaci, opasnost koja i dalje postoji te da se motivira javnost da se mijenja kada počne popuštanje mjera', dodao je.

Đikić ističe kako će svi virolozi reći da je najveća opasnost nepripremljenost svijeta na drugi val koji može biti značajno opasniji i puno pogubniji. Podsjeća kako nije samo ovaj virus takav, nego je bilo i drugih u prošlosti, poput španjolske gripe koja je imala veće posljedice kasnije nego u prvom valu.

'Zbog toga je važno biti na oprezu, važno je testirati što više kako bi se suzbila svaka moguća pojava drugog vala virusa. Jer ako se to dogodi u devetom ili desetom mjesecu, posljedice za svijet bit će puno gore nego sada', rekao je Đikić te dodao kako smo sada u dobroj situaciji jer se motiviranjem građana uspjelo izolirati virus, ali ističe:

'I dalje se mora mijenjati način ponašanja građana u idućih pola godine, dok god ne dobijemo cjepivo, i to je neophodno.'

Napominje kako u Hrvatskoj imamo 'još velik broj zaraženih' te da je broj puno veći ako se u obzir uzmu serološka testiranja, a koja još nisu napravljena.

Naveo je primjer Nizozemske, čija su serološka ispitivanja pokazala da je tri posto građana zaraženo. Dakle od 17 milijuna ljudi to bi bilo njih 510.000, a službena brojka je 30.000. Kad bismo tih 15-20 puta ekstrapolirali na Hrvatsku, ispada da je u Hrvatskoj bilo 120.000 zaraženih.

'Vjerujem da su u RH brojevi manji jer smo uspješno 'lovili virus', ali što je virus duže među nama, broj sigurno raste. U Švedskoj i Kaliforniji virus ima od četiri do osam posto ljudi i moramo biti oprezni', smatra Đikić.