Ekstenzivnu reportažu iz Armenije The Guardian počinje s linije za punjenje boca u tvornici legendarnog armenskog konjaka Abovjan, gdje se radi punom parom. Većina konjaka izvozi se u Rusiju, no prošlog mjeseca - službeno iz sanitarnih razloga - Moskva je zabranila uvoz proizvoda tri vodeća proizvođača tog znamenitog pića.

Zemlja od 3 milijuna stanovnika koja upravo u Rusiju izvozi otprilike 40% svojih proizvoda nedavno se suočila s nizom izvoznih ograničenja: od cvijeća i ribe do voća i konjaka, zbog čega proizvođači rade pod velikim pritiskom.

Veći dio samostalnosti, u razdoblju od 1991., Armenija je bila najbliži saveznik Moskve na južnom Kavkazu, koji povezuje istočnu Europu i zapadnu Aziju. U Armeniji se zadržala ruska vojska, a zemlja je kupovala rusko oružje i integrirala se s političkim i ekonomskim strukturama koje vodi Kremlj.

No, aktualni premijer Nikol Pašinjan, čija je stranka Građanski ugovor došla na vlast nakon narodne revolucije 2018., preusmjerio je smjer kretanja države prema Europskoj uniji.

Najnoviji test čeka ga u nedjelju, kad zemlja ponovo izlazi na izbore, a Vladimir Putin je već više puta upozorio zemlju da bi se, okrene li se dalje prema EU, mogla suočiti s 'ukrajinskim scenarijem'. Još konkretniji je bio Putinov jastreb Dmitrij Medvedev, koji je Pašinjanu vrlo konkretno zaprijetio da bi mogao doživjeti sudbinu boljševičkog vođe Lava Trockog, kojeg je Staljin ubio šilom za led.

'Moskva osjeća da gubi Armeniju, da je zemlja postala malo prevelika za njezine čizme', komentira Thomas de Waal, viši suradnik globalnih analitičara Carnegie Europe. 'Dakle, Moskva pokušava prisiliti Pašinjana da odabere Rusiju'.

Azerbajdžanska otimačina Gorskog Karabaha dovela do preokreta

Veze dviju zemalja prvi put su se pogoršale nakon što je susjedni Azerbajdžan 2023. godine zauzeo spornu regiju Gorski Karabah, što je izazvalo egzodus više od 100.000 etničkih Armenaca iz enklave.

Za mnoge Armence, ruski odgovor bio je prekretnica. Unatoč tome što je bila u sigurnosnom savezu s Armenijom i održavala mirovne snage u Gorskom Karabahu, Moskva je stajala po strani dok je Azerbajdžan preuzimao kontrolu - otkrivajući granice ruskih sigurnosnih jamstava.

Gubitak je potaknuo dužnosnike u Erevanu da otvoreno dovedu u pitanje vrijednost Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza predvođenog Moskvom koji je Armenija dugo tretirala kao temelj svoje sigurnosti. Prošle godine, Pašinjan je u potpunosti obustavio sudjelovanje Armenije.

Zemlja se dodatno udaljila od Moskve u travnju, kada je bila domaćin summita Europske političke zajednice - kojem je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Zaokret i prema SAD-u

Posljednjih mjeseci Pašinjan nije samo govorio o težnjama Armenije da se pridruži EU - perspektivi koja je i dalje daleka - već je uspostavio i kontakte s Washingtonom.

Donald Trump ga je javno podržao, dok su potpredsjednik J. D. Vance i državni tajnik Marco Rubio posjetili Jerevan, naglašavajući razinu američke političke pažnje i ekonomskog angažmana kakvu nikada prije nije uživala.

Za Moskvu, armensko pomicanje prema zapadu dolazi u posebno osjetljivom trenutku, četiri godine nakon početka mučnog rata u Ukrajini, dok se upušta u sve složenije napore da očuva svoj utjecaj na području bivšeg Sovjetskog Saveza i šire.

Rusi igraju istu igru kao u Mađarskoj

U Moldaviji i Mađarskoj, Kremlj je prethodno pokušavao - bezuspješno - ojačati proruske političke snage na izborima koristeći ono što su zapadne obavještajne službe opisale kao kombinaciju kampanja dezinformiranja i tajnih operacija utjecaja.

Analitičari i zapadni dužnosnici kažu da se elementi istog priručnika sada primjenjuju u Armeniji. Podrška Kremlja usmjerena je prema Pašinjanovom glavnom izazivaču, Samuelu Karapetjanu, rusko-armenskom milijarderu čija se stranka Jača Armenija zalaže za bliže veze s Moskvom. Karapetjan je trenutno u kućnom pritvoru zbog optužbi povezanih s pozivima na preuzimanje vlasti.

No unatoč pritisku Moskve, ankete javnog mnijenja pokazuju da je Pašinjanova stranka na putu da postane najveća politička snaga s oko 30 posto glasova, dok Karapetjan zaostaje s jedva desetak posto.

Pašinjan, bivši novinar, usmjerio je svoju kampanju na ono što naziva 'raskrižjem mira' - vizijom Armenije kao regionalnog tranzitnog čvorišta koje ponovno povezuje dugo zatvorene granice s Azerbajdžanom i njegovim saveznikom Turskom, pomičući zemlju izvan desetljeća sukoba i slabe povezanosti.

Također je jasno dao do znanja da, kao i mnogi Armenci, traži više opcija za budućnost zemlje, a ne razdvajanje od Rusije. Pašinjan je naglasio da će Moskva zadržati svoju veliku vojnu bazu u Armeniji i rekao je da će otputovati na sastanak s Putinom ubrzo nakon izbora.

Bliskost s Macronom

Ipak, europski čelnici neskriveno navijaju za Pašinjana. Armenski premijer razvio je posebno bliske veze s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a dvojica čelnika čak su zajedno zasvirala tijekom Macronovog posjeta Armeniji. Pašinjan je na službenoj večeri zasvirao bubnjeve, dok je francuski predsjednik pjevao na službenoj večeri, a izveli su 'La Boheme', pjesmu poznatu u izvedbi Charlesa Aznavoura, cijenjenog francuskog šansonjera, porijeklom Armenca.

Ta podrška došla je unatoč rastućoj zabrinutosti zbog Pašinjanovog pristupa demokraciji. Deseci oporbenih aktivista pritvoreni su u razdoblju prije izbora, uključujući Karapetjanove saveznike.

Te kritike uglavnom nisu uzete u obzir u Bruxellesu. U četvrtak, željna podržati armensko udaljavanje od Moskve, EU je najavila početni paket ekonomske podrške od 50 milijuna eura kako bi pomogla zemlji da se nosi s ruskim trgovinskim pritiskom i obećala daljnju gospodarsku suradnju.

U simboličnoj gesti solidarnosti, Ukrajina je također počela uvoziti armenske ruže nakon što je Rusija zabranila uvoz cvijeća.

No, unatoč svim armenskim naporima da diverzificira svoja partnerstva, Moskva i dalje ima snažne ekonomske i političke poluge. Ruski dužnosnici su posljednjih tjedana nagovijestili da se Armenija možda više neće moći oslanjati na subvencionirani plin koji je temelj velikog dijela njezina gospodarstva.