ZAMKE ZA NADU

Čudesni oporavak 'keltskog tigra'

14.01.2013 u 09:26

Bionic
Reading

Ako je 2012. bila godina povratka osjećaja smirenosti na financijska tržišta eurozone, u 2013. Europa će trebati dokazati uspješnost svog recepta za štednju i reforme. Snažan dokaz u prilog tome bio bi oporavak jedne od zemalja s popisa primatelja financijske pomoći. Nade se polažu u Irsku, koja je u program spašavanja uključena 2010., a do kraja 2013. mogla bi se vratiti na tržišta obveznica, piše Economist

Centar za 'multinacionalke'

Irska, koja je zbog brzog uzleta gospodarstva prije financijske krize bila znana i kao 'keltski tigar', prva je u eurozoni potonula u duboku recesiju, u prvoj polovici 2008., a već krajem 2009. Središnji statistički ured u Dublinu objavio je da je Irska izašla iz duboke recesije.

Irsko gospodarsko čudo u najvećoj su mjeri pokrenula izravna strana ulaganja. Irska je među prvima u svijetu osnovala posebne institucije namijenjene promicanju izravnih ulaganja te je u zadnjih 20 godina više od tisuću velikih multinacionalnih kompanija odabralo je Irsku kao svoje europsko središte.

Sa 125.000 zaposlenih, multinacionalne kompanije u Irskoj ostvaruju čak 70 posto sveukupnog industrijskog izvoza.

Tržišta signaliziraju da je takav scenarij moguć. Prinosi na irske obveznice s rokom dospijeća 2020. pali su sa 8,5 posto početkom 2012. na 4,5 posto krajem godine. Probuđeni apetit investitora za irski dug omogućio je vladi da u 2012. povrati djelomičan pristup tržištima obveznica. Izdavanjem obveznica u 2013., irska agencija za upravljanje dugom planira prikupiti 10 milijardi eura, što znači da će akumulirati ukupno 19 milijardi eura gotovinskih rezervi - dovoljno da pokrije potrebe vlade u 2014. godini.

U izmučenom irskom gospodarstvu pomaljaju se znakovi života. Iako MMF procjenjuje da je rast BDP-a u 2012. iznosio samo 0,4 posto, to je dobro u usporedbi s dubokim recesijama u Italiji i Španjolskoj te se nastavlja na rast od 1,4 posto u 2011. Irska je u plusu od 2010. godini; sudeći po cijeni rada, konkurentnost je značajno ojačala.

Uz pomoć niske korporativne porezne stope od 12,5 posto, Irska nastavlja privlačiti izravna strana ulaganja, prvenstveno američkih farmaceutskih tvrtki, IT-a i financijskih usluga. Broj novih projekata u sklopu izravnih stranih u 2012. sličan je onom iz 2011., rekordnom u posljednjem desetljeću, kaže Barry O’Leary, šef irske agencije za strana ulaganja.

Međutim, irski oslonac na strane tvrtke čini irsko gospodarstvo osobito osjetljivim na globalna kretanja, pa je ono pogođeno kada zapne svjetska trgovina, kaže Simon Hayes iz Barclaysa.

Gospodarstvo je osobito ranjivo pred šokovima koji potresaju pojedine sektore. Uspješno privlačenje globalnih farmaceutskih kompanija činilo je polovicu robnog izvoza u 2011. — što znači da je na to utjecala 'patentna litica', tj. istek patenata na mnoge unosne lijekove. Vrijednost irskog izvoza u farmaceutskom sektoru narasla je u 2011. za gotovo sedam posto, no u prvih deset mjeseci 2012. pala je za tri posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije.

Drugi razlog za zabrinutost jest to što se irski napredak, ekonomski i fiskalni, tipično mjeri po BDP-u, piše Economist. No za ekonomiju u kojoj su strane tvrtke toliko dominantne, relevantniji je BNP - bruto nacionalni proizvod. Irski BNP niži je od BDP-a zbog velikih profita stranih tvrtki, a jaz među njima se produbljuje - od 14 posto u 2007. do 20 posto u 2011. godini.

To je najvjerniji pokazatelj kako Irci prolaze gore od irske ekonomije. BDP je u 2011. bio sedam puta manji nego 2007., a BNP bio je manji za 11 posto. To je važno ne samo za životni standard, već i za irsku fiskalnu situaciju: upravo BNP 'diže utege' javnih financija, jer su porezi na multinacionalne profite toliko niski.

Ako mjerenje irskog duga kao dijela BDP-a podcjenjuje teret, mjerenje duga u okviru BNP-a teret prenaglašava, jer zanemaruje porezni doprinos stranih tvrtki. Irsko savjetodavno vijeće za financije predložilo je hibridnu računicu, u kojoj se 40 posto viška BDP-a u odnosu na BNP pribraja BNP-u. To nudi bolje mjerilo fiskalne samoodrživosti irske ekonomije, kaže John McHale, predsjednik Vijeća. Po toj osnovi, teret duga, čiji se vrhunac od 120 posto BDP-a očekuje do kraja 2013., zapravo bi bio bliži 140 posto.

Irska ranjivost objašnjava zašto MMF želi da europski vjerovnici više pomognu Irskoj. Fond zagovara sniženje troškova obveznica koje je irska vlada izdala 2010. kako bi se pokrenula posrnula Anglo-irska banka. Želi i da Europski stabilizacijski mehanizam oslobodi Irsku tereta javnog duga preuzimajući vlasnički udio u bankama koje su primile državnu pomoć. Mnogo toga dobro je krenulo za Irsku (koja je upravo preuzela svoju šihtu predsjedništva EU-om). No ta uzorna učenica eurozone jednako tako mogla bi propustiti diplomirati na vlastitom programu spasa.