PO SLOVU ZAKONA

Crnoja neće moći primati plaću još pola godine

29.01.2016 u 15:43

Bionic
Reading

Mijo Crnoja, koji je sinoć podnio ostavku na mjesto branitelja, neće moći primati ministarsku plaću još šest mjeseci s obzirom na to da nije proveo najmanje godinu dana na dužnosti s koje je razriješen na osobni zahtjev, kaže Zakon o pravima i obvezama državnih dužnosnika premda je HNS-ov saborski zastupnik Goran Beus Richembergh sinoć ustvrdio suprotno gostujući u HTV-ovoj emisiji Otvoreno u kojoj je tema bila upravo Crnojina ostavka, a proturječio mu nije ni SDP-ov Peđa Grbin

S obzirom na to da je među pitanjima gledatelja bilo i ono hoće li Crnoja premda je dao ostavku primati plaću još šest mjeseci, Beus Richembergh je odgovorio da 'to ovisi prije svega o gospodinu Crnoji, dakle, on je jedini koji se nje može odreći budući da mu propisi to omogućavaju', a čak i da je prošao novi zakon koji je predlagao Most, on bi i dalje mogao primati plaću, dodao je SDP-ov Peđa Grbin jer Most nije predložio i izmjene ostalih vezanih zakona na dužnosnike, nego se iz neshvatljivih razloga ograničio samo na saborske zastupnike.

Međutim, zanimljivo je to da su, kako se čini, i Beus Richembergh i Grbin smetnuli s uma u ovom slučaju ključnu odredbu Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika. Naime, prema tom zakonu bivši dužnosnici nakon prestanka obnašanja dužnosti pa sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, šest mjeseci imaju pravo na punu dužnosničku plaću, a sljedećih šest mjeseci na 50 posto tog iznosa. No, to pravo, prema istom tom Zakonu, ne mogu uživati oni dužnosnici koji budu razriješeni s dužnosti na osobni zahtjev, a da nisu proveli najmanje godinu dana na radu kao državni dužnosnik.

Je li Most znao za informacije o Crnoji?

Crnoja ne bi uopće bio izabran za ministra obrane da je Most imao sve informacije na vrijeme, ustvrdio je saborski zastupnik Mosta Miroslav Šimić gostujući u HTV-ovoj emisiji Otvoreno, a nakon što ga je Grbin podsjetio kako su mediji koji su javnosti razotkrili Crnojine afere, tvrdili da je Most od osobe koja je medijima dostavila podatke, iste također prethodno poslala i Mostu, Šimić je rekao da on osobno za njih nije znao.

Most se slaže s Crnojinom odlukom, istaknuo je Šimić jer iako nije postojala kaznena, postojala je određena politička i moralna odgovornost, a HSLS-ov Darinko Kosor iz Domoljubne koalicije istaknuo je kako misli da je ostavka častan čin te da se Crnoja ponio kao pravi hrvatski vojnik. Usput je izrazio zadovoljstvo jer se u odlučivanju o Crnojinoj sudbini pozvalo i najuglednije odvjetnike i pravnike pri donošenju odluke što je Beus Richembergh nazvao sramotnim. Komentirajući činjenicu da privatni odvjetnici savjetuju predsjednika Vlade pored svih pravnika u Vladinom uredu za zakonodavstvo, zaključili su on i Grbin - toliko o stručnosti ljudi koji opslužuju premijera. 'Bilo bi zanimljivo da Karamarko i Vlada predoče troškove koliko su im platili, pod kojim uvjetima te kako su pribavili tu uslugu'.

Koliko su koštali privatni stručnjaci za analizu Crnojina slučaja?

Što se pak tiče pitanja Crnojine odgovornosti, Grbin je podsjetio da SDP nije niti u jednom trenutku govori o kaznenoj odgovornosti, nego samo ukazao javnosti na neke opasne teze za obnašanje takve dužnosti, a Crnoja je nije bio dostojan. Odluku o Crnojinoj ostavci donijela je javnost, smatra Beus Richembergh koji je zapitao i što kad pred Vladom budu teža pitanja i koliko će im tek tada trebati vremena da bi donijeli odluku? 'Bit će to science fiction za predsjednika i dva potpredsjednika Vlade', zaključio je HNS-ovac dok se Šimić upravo nada dugačkim sastancima u kojima će se koristiti činjenicama, pa makar to trajalo i dva mjeseca. Najavio je i da će u idućih nekoliko dana biti uspostavljeno Vijeće za suradnju koje će služiti boljoj koordinaciji između partnera te kako bi se bolje provodilo reforme.

Za kraj, Kosor spomenuo je podršku koju su branitelji iskazali Vladi u vezi Crnoje, a Šimić je ustvrdio da se na branitelje radi pritisak te da su oni u poziciji da se brane od nečega od čega se ne bi trebali braniti. Beusu je to pak problematično jer, kako je upozorio, 'ako se vi cijelo vrijeme morate konzultirati s jednom skupinom zainteresiranih građana u Savskoj, na taj način da bez njih ne možete donositi odluke, da vam svaki politički kandidat određene opcije mora otići na poklonjenje njima, onda je to jedna paralelna struktura'.