OBRAZOVANJE KAO EVANGELIZACIJA

Crkva i dalje upire oko reforme školstva: Šustar im pomaže, Vican spriječena

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 27.06.2017 16:51
  • Objavljeno 27.06.2017 u 16:47
Nadbiskupijski pastoralni institut / Dijana Vican

Nadbiskupijski pastoralni institut / Dijana Vican

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic / Marko Lukunic

Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, trebala je večeras gostovati na tribini 'Teološki četvrtak' u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu. Uz bivšeg ministra znanosti Predraga Šustara (HDZ), bila je najavljena kao uvodničarka u temu 'Obrazovanje kao evangelizacija - prinos diskusiji o kurikularnoj reformi'. Vican se, doznaje tportal, ipak neće pojaviti na tribini, dok će Šustar održati svoje uvodno izlaganje

Današnji 'Teološki četvrtak', kao posljednja u ciklusu javnih tribina u ovoj radnoj godini, održava se iznimno u utorak, poručili su organizatori iz Kršćanske sadašnjosti, 'zbog Petrova i prijašnjeg državnog blagdana' - u četvrtak, naime, pada katolički blagdan sv. Petra i Pavla. U najavi za večerašnju tribinu stoji da je papa Franjo izrekao sintagmu koja intrigira: 'On je obrazovanje naveo kao oblik evangelizacije.'

'Ako je tome tako, tada vjernicima obrazovanje – samo po sebi – već predstavlja osobit izazov za življenje vlastite vjere. No u nas se posljednjih godina, ali i posljednjih dana, 'zakuhalo' oko tzv. kurikularne reforme, odnosno oko cjelokupne strategije obrazovanja. Nakon što su za prijašnjih vlada bila postavljena stručna tijela i nakon što se i stručna i građanska javnost uzbudila odmjerujući argumente 'za' i 'protiv', ponovno smo suočeni s prijeporima', navode organizatori.

  • +59
  • +56

Prosvjedna akcija 'Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma'

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotic/PIXSELL

'Svi se, međutim, slažemo da reforme obrazovanja mora biti. Ipak, čini se da tu postoje isključivosti... Dok stručni krugovi, akademici, relevantni znanstvenici i teoretičari, rektorski zbor i velik dio stručne javnosti misli da sadašnja reforma ide u dobrom smjeru, oni koji su bili prije u povjerenstvima to negiraju i ponovno imamo 'događanje naroda'. Što je posrijedi i kako na problem gleda dvoje ljudi koji su bili i jesu u središtu te reforme – čut ćemo na našem posljednjem susretu u ovoj radnoj godini. Pridružite se – sine ira et studio!' pozivaju iz Kršćanske sadašnjosti na tribinu s najavljenim dvojcem Vican - Šustar. 

Na molbu tportala da najavi o čemu će govoriti večeras na Kaptolu i kako povezuje evangelizaciju s kurikularnom reformom, Dijana Vican navodi da je 'spriječena doći na tribinu večeras' te da će umjesto nje tamo biti prof. dr. sc. Josip Faričić. Taj prorektor Sveučilišta u Zadru i profesor s Odjela za geografiju u kraćem razgovoru za tportal najavljuje da se na tribini neće referirati samo na kurikularnu reformu, već će govoriti općenito o značenju obrazovanja i o potrebi reforme.

Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru

Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru

Izvor: Cropix / Autor: Jure Miskovic / CROPIX

'Nastupam s triju pozicija: stjecajem okolnosti imao sam iskustvo rada u osnovnoj i srednjoj školi te na sveučilištu; roditelj sam troje djece koja su u školi, a bio sam i član radne skupine za geografiju u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, koja je samo kamenčić u svemu onome o čemu treba govoriti. Kao netko tko funkcionira iz baze i nema potrebu angažirati se u javnosti na političkoj osnovi, mislim da mogu pridonijeti jednoj razboritoj i dobroj raspravi, koja uključuje doista sve', kaže Faričić.

Pitali smo ga slaže li se on s time da je tema večerašnjeg predavanja kontroverzna, s obzirom na to da se kurikularna reforma smješta u kontekst evangelizacije, i to u državi koja bi trebala biti sekularna, a u čijim se školama predaje konfesionalni vjeronauk, ali ne i, recimo, religijska kultura ili mitologija.

'Odabir teme je lajtmotiv organizatora. Što se tiče konfesionalnog vjeronauka, naravno da smo sekularna laička država, međutim, obično se u javnosti zanemaruje da vjeronauk u školama nije samo katolički vjeronauk, nego ga imaju pravo pohađati pripadnici svih vjerskih zajednica, što je onda dokaz multikulturnosti i uključivosti hrvatskoga društva. To se može i tako gledati. Naravno, za djecu čiji roditelji nisu vjernici treba osigurati adekvatnu nastavu, koja bi alimentirala njihove potrebe u terminima kada su druga djeca angažirana na izbornoj nastavi vjeronauka', predlaže Faričić.

Na postojeći vjeronauk u školama može se, dakako, gledati i drukčije pa ustvrditi da je upravo taj predmet dokaz domaćeg jednoumlja i isključivosti jer se u školama umjesto stvarne mogućnosti izbora, 'velikodušno' svima nudi religijska indoktrinacija i asimilacija djece pripadnika vjerskih manjina većinskoj pastvi.

Ili se, riječima sociologa religije Ivana Markešića, može zaključiti da djeca koja ne pohađaju vjeronauk u Hrvatskoj doživljavaju određenu stigmu i da je Hrvatska jedna netolerantna sredina u kojoj pripadanje jednoj znači isključivanje druge mogućnosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!