BLAŽENKA DIVJAK

Sjela je u vruću fotelju: Što o njezinim šansama i izazovima kaže struka?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 13.06.2017 09:43
  • Objavljeno 13.06.2017 u 06:40
Blaženka Divjak, nova ministrica znanosti i obrazovanja

Blaženka Divjak, nova ministrica znanosti i obrazovanja

Izvor: Pixsell / Autor: T. Miletić

Kolike su šanse da nova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak uspije u svom naumu provedbe kurikularne reforme i uvođenja reda u svoj kompleksan i delikatan resor? Na što bi se, osim na kurikularnu reformu, trebala fokusirati? Svoja očekivanja od ministrice Divjak za tportal iznose rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak, predsjednik Matice hrvatskih sindikata i Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te akademik Vlatko Silobrčić, član i bivši predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju

Šanse za uspjeh ministrice Divjak ponajprije ovise o tome hoće li premijer Andrej Plenković njezine uvjete, poput samostalnog odabira najbližih suradnika u Ministarstvu, tretirati kao ucjene, smatra Vilim Ribić, podsjećajući na to da je Plenković u procesu obrane ministra Zdravka Marića pokazivao da ne pristaje na Mostove 'ucjene'.

'Sve će ovisiti o Plenkovićevim procjenama o tome što može, a što ne može napraviti. S Mostom je očito procijenio da može riskirati pa je doveo u pitanje cijelu Vladu. Ovdje riskira, u slučaju da ne ispuni uvjete ministrice Divjak i da ona izađe iz Vlade, dakle opet bi riskirao stabilnost Vlade i nove izbore. Hoće li njoj i HNS-u izaći u susret, ovisi to o njegovim kalkulacijama, a ne o njegovoj principijelnosti, iako je on postupak s Mostom prikazivao kao principijelan postupak', ocjenjuje Ribić.

Inače, Ribić smatra da je aktualno rješenje s Blaženkom Divjak kao ministricom 'dobrodošlo hrvatskom narodu', a kao ključnu stvar za promjene navodi pitanje akademske etike.

'Garnitura koja trenutno drži Sveučilište to je debelo narušila. Ključno je pitanje hoće li se ljudi na visokim pozicijama brinuti za interes cjelokupnog sustava ili će kroz zakonske promjene gurati svoje osobne, sitne interese. Kompromitirao se gotovo cijeli Rektorski zbor jer tu nema istinske brige za opće dobro, nego samo 'ja tebi, ti meni'', slikovito će sindikalist, prema čijem uvjerenju nova ministrica predstavlja antipod takvim tendencijama.

  • +5
  • +2

Pavo Barišić predao dužnost novoj ministrici Blaženki Divjak

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić

'Hrvatska sveučilišta nisu na Marsu'

Za poboljšanje sustava nužno je, naglašava Ribić, mijenjati Zakon o znanosti i uvesti programske ugovore koji definiraju financiranje sveučilišta na način da se dogovara program aktivnosti. Na taj način država može bitno utjecati na razvoj znanosti, unatoč tome što zbog načela autonomije sveučilišta nema formalno pravo utjecati na zbivanja na njemu.

'Nije ta autonomija onakva kakvom je shvaćaju Boras i društvo. Sveučilišta su ovdje, nisu na Marsu, mi ih financiramo i država kroz programske ugovore može uvjetovati reformske postupke na sveučilištu. Potrebno je promijeniti i način upravljanja sveučilištima. Pogledajte zašto svi šute na zagrebačkom Sveučilištu, zašto Boras i Čović mogu raditi što hoće. Zato što tamo sjede dekani, koji se boje da im Boras neće dati novac koji se raspodjeljuje unutar Sveučilišta ako dignu glas', tumači Ribić, ožalošćen time što je Sveučilištu problem iznijeti suprotno mišljenje, što je 'smak svijeta' za akademsku zajednicu.

Vilim Ribić

Vilim Ribić

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Šćitar

Potrebno je uvesti i veći stupanj zaštite zakonitosti, što je, naglašava Ribić, propustio učiniti ministar Barišić u slučaju Hrvatskih studija. 'On je to bio dužan učiniti, a odšutio je, nije mrdnuo malim prstom jer su mu prijatelji na Sveučilištu. Ako imate ljude koji ne poštuju zakone i načela, onda je to vilajet, a ako imate ljude koji to poštuju, onda je to država', definira Ribić.

Damir Boras: Treba povećati financiranje za obrazovanje

Damir Boras kaže da je Sveučilište u Zagrebu podržalo kurikularnu reformu kao veoma važan dio obrazovne reforme. Što se tiče sadržaja reforme, rektor ističe da je važno da djeca samostalno i kritički razmišljaju. A što bi, osim kurikularne reforme, bili drugi važni ciljevi obrazovne reforme? Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, primjerice, navela je da to može biti i informatizacija.

'Kao što je to lijepo rekla predsjednica, sigurno je da je reforma obrazovanja širi pojam, a sve je to komplementarno. Što se tiče informatizacije, ne možemo reći da škole nemaju dovoljno opreme. Opreme ima, ali je jako važno imati ljude koji tu opremu mogu koristiti. Radio sam 30 godina na tome da se poveća udio informatike u nastavi. Djeca moraju danas znati puno toga, a programi za informatiku moraju biti moderni, iako današnji učitelji vjerojatno nisu toliko u tijeku. Jasno je da treba povećati financiranje za obrazovanje', tumači Boras, podsjećajući na to da se udio izdvajanja za znanost u posljednjih pet godina nije povećao unatoč usvojenoj Strategiji koja to propisuje.

Damir Boras

Damir Boras

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan/PIXSELL

Ministrica Divjak najavila je da će kurikularna reforma u punom smislu zaživjeti za tri godine, je li to optimalan rok? 'Ministrica je očito realno procijenila mogućnosti. Ne treba ništa prebrzo obećavati, a ako uspije ranije, tim bolje', odgovara Boras.  

Na pitanje podržava li izbor Blaženke Divjak, koja mu je bila protukandidatkinja na rektorskim izborima u Zagrebu, kaže da je s aktualnom ministricom i ranije odlično surađivao, a siguran je da se slažu u 90 posto aktualnih tema. 'Uvijek sam imao dobre odnose sa svim ministrima znanosti, kao što i priliči Sveučilištu, jer ono mora biti izvan politike', dodaje Boras.

'Očekujem da suradnja sa Sveučilištem bude otvorena srca'

Po toj logici, izbor ministrice trebalo bi pozdraviti jer je ona nestranačka osoba. Boras ističe da ta činjenica uistinu 'može pomoći nezavisnosti'. 'Obrazovanje i znanost trebaju se financirati i razvijati u skladu s općim konsenzusom u Hrvatskoj. Za konsenzus sam svih strana što se tiče znanosti i obrazovanja. Bez konsenzusa opet ćemo imati podijeljenu Hrvatsku i zato sam uvijek zagovarao zajedništvo svih sveučilišta i fakulteta, uz odgovornost svih koji su u tom sustavu. Da bi sustav funkcionirao, svi se moraju ponašati odgovorno i suradljivo', rekao je Boras.

Komentirajući to što ministricu zasad deklarativno podržava čak i SDP, koji joj je reda radi uskratio podršku na saborskom Odboru za obrazovanje, kaže da svakom ministru treba dati podršku, pa i njoj. 'Konačno, to je politički dogovor koji bi trebao osigurati stabilnost Hrvatske, što je jako važno za obrazovanje. Jer u nestabilnim društvima bave se ideološkim suprotnostima, što je potpuno nepotrebno, a ne stvarnim interesom svih. Dakle očekujem da suradnja sa Sveučilištem bude dobra i otvorena srca.' 

A kako je doživio odlazak ministra Pave Barišića? 'To je stvar politike. Tko je došao s politikom, mora očekivati da će s politikom i otići. S ministrom Barišićem imao sam korektne odnose i razumijevanje, kao i s prethodnim ministrima, tako da ne vidim razloga da bi se sad to trebalo mijenjati. Naša je dužnost da surađujemo jer jedino suradnjom možemo poboljšati stanje u hrvatskom visokom školstvu i školstvu općenito', zaključio je Boras.

Vlatko Silobrčić ističe da u resoru znanosti i visokog obrazovanja 'ima posla za duboko oranje'. Nije siguran koliko će gospođa Divjak moći napraviti, jer iako je sasvim sigurno sposobna i zna što bi trebalo napraviti, neizvjesno je koliko će joj političke okolnosti i strukture to dopustiti. 'Trebalo bi napraviti jako puno rezova, od kadrovskih do načelnih – uspostavljanja kriterija u svim dijelovima tog resora. Kad bi ona uspjela napraviti nešto s time, bio bi to velik dobitak za Hrvatsku', naglašava akademik. On apsolutno podržava izbor Divjak za ministricu, a temeljem prethodnih kontakata s njom kaže da mu je 'uvijek ostavljala dobar dojam'.

Neven Budak napominje da kurikularna reforma može uspjeti samo ako se provede i niz drugih ciljeva Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije, pri čemu je za uspjeh jako važna revizija Bolonjskog procesa, odnosno revizija studijskih programa nastavničkih fakulteta.

'Moramo bolje nego dosad pripremati buduće nastavnike za rad u školama, a za to nije dovoljno unaprijediti samo njihovo inicijalno obrazovanje, nego trebamo organizirati i kvalitetno permanentno obrazovanje. Što se samih škola tiče, moramo unaprijediti uvjete rada škola, ali i kvalitetu upravljanja školama, što znači da budući ravnatelji moraju biti obrazovani za taj poziv', ističe Budak.

Bi li trebalo nekako spriječiti izbor ravnatelja po političkoj liniji?

'Utjecaj politike na izbor ravnatelja treba svakako smanjiti, ali mislim da je ipak najvažnije to da kandidati budu kvalitetno pripremljeni za taj posao, pa će već samim time pitanje političkog utjecaja biti manje važno. Moramo svakako poboljšati uvjete rada učitelja i njihov društveni ugled, ali i kvalitetu njihova rada, zbog čega treba provesti projekt licenciranja učitelja', podsjeća Budak.

Neven Budak

Neven Budak

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

Što se visokog obrazovanja tiče, slaže se s ministricom po pitanju važnosti cjelovitih programskih ugovora.

'Bez njih nećemo postići učinkovit i racionalan sustav visokog obrazovanja', upozorava Budak, dodajući da, naravno, treba poraditi na sustavu kvalitete svih obrazovnih razina, od ranog i predškolskog obrazovanja do obrazovanja odraslih.

A kakve šanse daje ministrici?

'Vidjet će se vrlo brzo kakve su joj šanse po tome hoće li moći odlučiti o sastavu svoje ekipe u Ministarstvu. Ako mogne formirati tim barem djelomično po svojim željama, onda će imati nekih izgleda da stvari pokrene nabolje, iako vjerujem da će biti najviše prepreka u vezi s kurikularnom reformom, a puno manje u vezi s ostalim segmentima Strategije. Mislim da je riječ o vrlo sposobnoj znanstvenici koja se pokazala kvalitetnom na funkcijama koje je dosad obavljala i koja je vrlo predana svom poslu, tako da sam siguran da će moći uspješno obavljati taj posao ukoliko joj ne budu stavljene prevelike prepreke', ocijenio je Budak, koji u slučaju nepremostivih barijera očekuje da će Divjak odustati od ministarske pozicije, jer ni po čemu nije ovisna o stranačkoj politici.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!