vojna pomoć

Članice NATO-a nastavljaju pomagati Ukrajini teškim i dalekometnim naoružanjem, uskoro će se razgovarati i o podršci BIH

  • Autor: I.V./Hina
  • Zadnja izmjena 15.06.2022 15:13
  • Objavljeno 15.06.2022 u 15:13
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a

Izvor: EPA / Autor: GIAN EHRENZELLER

Zemlje članice NATO-a će nastaviti opskrbljivati Ukrajinu vojnom opremom, uključujući i teško naoružanje i dalekometne sustave, izjavio je u srijedu glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg

'Saveznici su odlučni nastaviti pružati vojnu opremu koja je Ukrajini potrebna da prevlada u sukobu, uključujući teško naoružanje i dalekometne sustave', izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara obrane država članica NATO-a. U srijedu navečer sastat će se kontaktna skupina za potporu Ukrajini koju predvode Sjedinjene Države i koja okuplja 50-tak država. Na tom sastanku sudjeluju Ukrajina, Gruzija, Švedska, Finska i Europska unija.

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov izvijestit će sudionike što im je hitno potrebno, a saveznici će imati prigodu najaviti novu pomoć. Stoltenberg je najavio da će ministri obrane također razgovarati o jačanju praktične podrške ugroženim partnerima, Bosni i Hercegovini i Gruziji. Sastanak ministara obrane održava se u okviru priprema za sastanak na vrhu Saveza koji će se krajem mjeseca održati u Madridu.

'Samit se održava u ključnom trenutku za našu sigurnost. Rusija vodi brutalni rat iscrpljivanja protiv ukrajinskog naroda, što predstavlja najveću prijetnju euroatlantskoj sigurnosti u posljednjih nekoliko desetljeća', rekao je Stoltenberg. Očekuje se da će na samitu čelnici NATO-a odobriti paket pomoći Ukrajini za zamjenu naoružanja iz sovjetskog razdoblja modernom opremom prema standardima Saveza.

Stoltenberg je rekao da je Rusija invazijom na Ukrajinu napustila Osnivački akt, čija je ključna odredba da se dvije strane više ne smatraju protivnicima. Osnivački akt o međusobnim odnosima, suradnji i sigurnosti između NATO-a i Ruske federacije potpisan je 27. svibnja 1997. u Parizu. Stoltenberg je dodao da Osnivački akt ne sprječava NATO da pojačava svoju nazočnost u istočnoj Europi.

Glavni tajnik je odluku Švedske i Finske da zatraže članstvo u Savezu nazvao 'povijesnom'. 'Sada aktivno radimo na sljedećim koracima u pristupnom procesu i istodobno uzimamo u obzir sigurnosne brige svih saveznika', rekao je. 'Sigurnosne brige' odnose se na protivljenje Turske, koja traži sigurnosna jamstva da Finska i Švedska prestanu podržavati “ terorističke skupine” na svom tlu te ukinuti zabranu na izvoz nekih proizvoda za potrebe obrambene industrije u Turskoj. Turska smatra Radničku partiju Kurdistana (PKK) i ostale kurdske skupine terorističkim.

Stoltenberg je rekao da će ministri obrane u u četvrtak razgovarati o potrebi jačanja snaga za odvraćanje i obrane kao odgovoru na novu sigurnosnu realnost. NATO je kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu udvostručio broj borbenih skupina raspoređenih na istočnom krilu od Baltičkog do Crnog mora s četiri na osam i rasporedio 40 tisuća vojnika pod savezničkim zapovjedništvom. 'Sada ćemo donijeti odluku o veličini i obliku naše nazočnosti na dulji rok', rekao je Stoltenberg.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!