"Brojni mali i srednji poduzetnici ni na koji način neće više biti obveznici izvještavanja o održivosti, svodimo to na zaista najveća poduzeća, koji imaju najveći učinak na klimu i okoliš", kazao je Bule predstavljajući u Saboru izmjene Zakona o računovodstvu.

Njima se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi tzv. Content direktiva, kojom se na razini EU značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti, za prošlu i tekuću godinu.

Izvještaje o održivosti podnosit će samo oni s više od 1000 zaposlenih i prihodom većim od 450 milijuna eura

Prema novim pravilima obveza izvještavanja o održivosti ograničava se isključivo na poduzetnike s više od tisuću zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura. "Prema procjenama, broj obveznika izvještavanja o održivosti na razini EU smanjit će se za 86 posto, a u Hrvatskoj s oko 500 na približno 30-ak,", naveo je Bule.

Naglasio je kako se tim prijedlogom predviđa zaštita za poduzetnike koji imaju u prosjeku do 1000 zaposlenih, tzv. zaštićeni poduzetnici, kako bi se ograničilo nerazmjerno traženje informacija poduzetnika koji izvještavaju o održivosti. "Takvi su izuzeci dopušteni u iznimno strogim i reguliranim okolnostima, recimo, kada se radi o poslovnoj tajni, klasificiranom podatku", pojasnio je.

Kako je naveo, uvode se i izuzeća za financijska holding društva u pogledu obveze konsolidiranog izvještaja o održivosti kako bi se osigurala veća fleksibilnost u slučajevima kada grupa postoji primarno kao rezultat portfeljnih ulaganja, a poduzeća-kćeri posluju međusobno neovisno, pri čemu se smanjuje administrativno opterećenje.

"Važno je naglasiti kako EU ostaje pri svojim ciljevima Europskog zelenog plana, a održivost i konkurentnost trebali bi ići ruku pod ruku. Usvojena nova pojednostavljena pravila i dalje odgovaraju svrsi, ali su ipak proporcionalnija i privlačnija", rekao je.

Zakonom se ukida obveza podnošenja godišnjih financijskih izvještaja u elektroničkom obliku, što oporbeni zastupnici ne podržavaju. Izmjene Zakona o računovodstvu dolaze nakon što je Hrvatski sabor prošlog mjeseca izmijenio i Zakon o tržištu kapitala te se usklađuje i s njime.

Oporba: Velik dio poduzetnika već je angažirao sredstva za izradu izvještaja

Govorite o administrativnom rasterećenju, no velik dio poduzetnika već je angažirao stručnjake i sredstva za izradu izvještaja za 2025. jer je Zakon bio da se to napravi do 30. lipnja, ustvrdio je uime Kluba SDP-a Boris Lalovac. "Ovo je dokaz da ljudi u Europskoj komisiji nemaju pojma što rade i što nismo konkurentni. EU se treba prestati igrati direktivama i početi nuditi proizvode koji mogu biti svjetski konkurentni pa će i ova rasprava imati više smisla", rekao je.

Na isto je ukazao i Ivica Ledenko (Most). Pravila se mijenjaju na bolje, no s izmjenama zakona se čekalo do posljednjeg trenutka, kada je već velik dio poduzetnika uložio resurse na pripremu izvještaja za prošlu godinu, kazao je i dodao kako drži da se nedovoljno štite mali poduzetnici. "Vlada kaže da će se broj obveznika smanjiti, to zvuči dobro, ali postoji veliki problem, mali poduzetnik više neće biti obveznik po zakonu, no ako radi kao dobavljač velikoj firmi, ona i dalje može od njega tražiti razne podatke", naveo je Ledenko.

I Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) pozdravlja administrativno rasterećenje poduzetnika, kao i uvođenje zaštite manjih poduzetnika u lancima vrijednosti, ali upozorava da nova pravila donose veliku promjenu u dosegu javne transparentnosti. "Legitimno je pitati jesmo li ovim zakonom otišli malo predaleko u sužavanju kruga obveznika, jesmo li sigurni da među onima kojima više ne moraju izvještavati nema onih koji imaju značajan utjecaj na lokalnu zajednicu, radnike, okoliš ili tržište", ustvrdila je.

Ovaj prijedlog donosi značajne promjene, bitno se smanjuje administrativno opterećenje, a velika većina hrvatskih poduzeća više neće imati obvezu složenog i skupog izvještavanja o održivosti, istaknula je Ljubica Jembrih (HDZ). Pozitivnim je ocijenila uvođenje pojma zaštićenih poduzetnika, onih s manje od 1000 zaposlenih, a kao dobre strane zakona navela je i povećanje pravne sigurnosti te zaštitu poslovnih tajni. "Povećava se konkurentnost hrvatskog gospodarstva, smanjuje se regulatorno opterećenje, a poduzetnicima ostaje više sredstava za ulaganja, rast plaća, nova zapošljavanja, tehnološki razvoj", rekla je.

Ivica Kukavica (Klub DP-a) poručio je kako je intencija zakona rasterećenja gospodarstva, no upozorio je na važnost opreza da se ne pošalje poruka da održivost postaje manje važna tema. "Izvještavanje nije samo regulatorni zahtjev, ono sve više postaje element tržišne konkurentnosti, odnosa prema investitorima i poslovne reputacije", rekao je te i on ukazao na problem već uloženih sredstava u prilagodbu ranijih pravila.