MRKVA I BATINA

Bugarska i Rumunjska već su godinama u čekaonici, a isto čeka i Hrvatsku: Koliko nam dugo Slovenci mogu blokirati Schengen?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 27.09.2019 17:29
  • Objavljeno 27.09.2019 u 17:29
Rumunjsko-moldavska granica, vanjska granica Europske unije

Rumunjsko-moldavska granica, vanjska granica Europske unije

Izvor: EPA / Autor: ROBERT GHEMENT

Hrvatska očekuje, što je potvrdio i premijer Andrej Plenković u četvrtak, da će dobiti zeleno svjetlo za pristupanje Schengenu. Europska komisija (EK) bi do kraja mandata, koji istječe sa zadnjim danom listopada, trebala dati preporuke Hrvatskoj oko ulaska u šengenski prostor. Preporuka EK ne znači to da će Hrvatska brzo ući u Schengen

Posebno jer je takvim razvojem događaja nezadovoljna Slovenija, pa bi nam se moglo dogoditi da, poput Bugarske i Rumunjske, godinama ostanemo u čekaonici. Nakon što aspirant za članstvo u šengenskoj zoni zadovolji tehničke kriterije članstva potrebno je udovoljiti i političkim uvjetima. A može se očekivati da bi Slovenija direktno ili indirektno mogla praviti probleme.

Slovenski premijer Marjan Šarec je iz New Yorka, u kojem vodi izaslanstvo svoje zemlje na jesenskom zasjedanju Glavne skupštine UN-a, izrazio zabrinutost zbog sposobnosti Hrvatske da odgovori na zahtjeve čuvanja šengenske granice. Indikativno je poručio da ako EK da zeleno svjetlo Hrvatskoj za Schengen, onda će Slovenija djelovati politički. Iskustvo nas jasno uči da će Slovenija iskoristiti mogućnost veta za ulazak u Schengen kako bi primorala Hrvatsku da prihvati odluku arbitražnog suda o granici između dvije zemlje. Slovenija je na sličan način blokirala napredovanje u pristupnim pregovorima za članstvo u Europskoj uniji kako bi primorala Hrvatsku da pristane na nepovoljan dogovor oko arbitraže koju sada žele implementirati.

Bugarska i Rumunjska već osam godina čekaju pristupanje Schengenu. Iako su odavno zadovoljile tehničke kriterije, Europsko vijeće koči pristupanje. Za ulazak u Schengen potrebna je, naime, jednoglasna odluka, a nekoliko članica, posebno Nizozemska, ali i Njemačka i Francuska, zaziru od ulaska Rumunjske i Bugarske u Schengen.

Proteklih godina nizozemski dužnosnici, uključujući premijere i ministre, neprestano su isticali da zemlje moraju više napraviti kako bi postale članicama Schengena. Tu je kao problematično naglašavano loše stanje u pravosuđu te korupcija, nešto na što je i Hrvatska odavno trebala obratiti pažnju. Također, postoji skepsa da će Bugarska uspješno kontrolirati šengensku granicu, a u posljednje vrijeme spominje se i raširena problematika krijumčarenja ljudi u toj zemlji.

Iako nema direktne veze sa Schengenom, blokada se veže s napretkom u okviru Mehanizma suradnje i provjere za Bugarsku i Rumunjsku. Riječ je o nadzoru članstva kojim Komisija ocjenjuje i podupire napredak Bugarske i Rumunjske u područjima reforme pravosuđa, korupcije i (u slučaju Bugarske) organiziranog kriminala, a koji je dio uvjeta pod kojim su te zemlje primljene u Europsku uniju. Posljednji izvještaj je, recimo, bio poražavajući za Bukurešt. Navodi se tako da je Rumunjska nazadovala u brojnim područjima, posebno u reformi pravosuđa.

  • +10
  • +7

Rumunjska i bugarska granica

Izvor: EPA / Autor: ROBERT GHEMENT

Situacija oko Bugarske i Rumunjske nije dobra ni za Hrvatsku i bez slovenskog gunđanja jer teško je očekivati da će ih preskočiti i prije njih ući u Schengen, slažu se mnogi poznavatelji situacije, osobito zato što situacija u pravosuđu i borbi protiv korupcije u Hrvatskoj nije bajna.

Schengen je jedan od temelja europskog projekta. Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje u Europskoj uniji. Ovo pravo olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima, no dolaskom migrantske krize te pogodnosti su postale problem jer ih se zloupotrebljavalo pa su neke zemlje ponovno privremeno uvele granične kontrole.

Schengen obuhvaća 26 država, 22 zemlje Europske unije i četiri izvan nje: Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn.

Samo šest država članica Europske unije nije dio Schengena: Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje žele same upravljati svojim graničnim prostorom, te Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska, koje trebaju postati dio Schengena.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!