Posljednji u nizu takvih bisera najava je da će rupe u zdravstvenom sustavu pokrpati preventivnim oporezivanjem, što bi značilo da će alkohol i cigarete poskupjeti za 50 posto. To ne bi bio problem da njegovu najavu nije hladno pokopao ministar financija Zdravko Marić, kazavši da se o tome nije raspravljalo i da bi dugove u zdravstvu trebalo rješavati na rashodovnoj strani, odnosno uštedama, a ne dizanjem poreza.

Kujundžiću ovo nije prvi put da predlaže mjere o kojima se nije raspravljalo i nisu usklađene s kolegama ministrima. Tako je početkom rujna prošle godine predlagao porez na luksuz kao rješenje za stabilizaciju, da bi se ubrzo povukao kazavši da se radi tek o prijedlogu, a ne o gotovoj stvari.

Ministar Kujundžić poznat je po tome da često svojim izjavama, prijedlozima i postupcima izaziva 'frku' u vlastitim, dakle redovima Vlade, kao i zbunjenost i nerazumijevanje zainteresirane javnosti i političkih protivnika. No osim što je krajnje nesmotren u komunikaciji s javnošću, ministar zdravstva nije uspješan ni u upravljanju resorom. Potezi koje povlači, od promjena u primarnoj zdravstvenoj zaštititi, prioritetnih lista čekanja, pa do fijaska s kandidaturom za Europsku agenciju za lijekove, nisu mu donijeli pozitivne bodove, a nije uspio ni smanjiti liste čekanja, pa cijeli zdravstveni sustav gomila dugove, zbog čega bolnice pucaju po šavovima, a veledrogerije prijete obustavom isporuke lijekova.

Nered po principu 'bubne pa ostane živ' počeo je stvarati već u predizbornoj kampanji, kada je kolege liječnike optužio za lijenost, a zbog čega je na sebe navukao bijes Hrvatske liječničke komore.

Nakon što je HDZ dobio izbore a on postao ministrom, nastavio je u istom ritmu.

Recimo, nekronološkim redom, u ožujku ove godine izjavio je da će u pripremu novog zakona o pobačaju biti uključena Katolička crkva, da bi nekoliko dana kasnije, nakon što je izazvao bijes javnosti, posebno udruga koje se bore za ženska prava, reterirao kazavši da Crkva neće sudjelovati u povjerenstvu koje bi trebalo izraditi novi zakon o pobačaju.

'U demokratskom društvu, prilikom donošenja bilo kojeg zakona, u javnoj raspravi može sudjelovati svaki subjekt i pojedinac, pa tako i Crkva. To ne znači da će u povjerenstvu sjediti predstavnik Crkve i u ovom povjerenstvu sigurno neće', posuo se pepelom tada Kujundžić.

Svojim pogledom na značajnu ulogu svećenstva u zdravstvu izazvao je i izjavom iz ožujka 2017. godine, kada je kazao na tribini u dominikanskom samostanu u Zagrebu da 'nekad jedan svećenik u bolnici vrijedi više od dvadeset doktora jer svećenikov osmijeh, utješna riječ i ohrabrenje beskrajno znače i bolesniku i obitelji'.

Ne treba posebno isticati da je izazvao bijes struke, a iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) pitali su ga hoće li angažirati 215 svećenika i nadoknaditi 4300 liječnika koji nedostaju zdravstvenom sustavu. Kujundžić se kasnije izvlačio govoreći da je tema tribine bila vjera i politika i da tamo nisu govorili o kemoterapiji i prevenciji, već o vjeri i politici. 'Među ostalim, tema je bila i ima li svećenicima mjesta u bolnici i u tom sam kontekstu rekao - nekad', pravdao se Kujundžić.

I to naravno ne bi bio problem da se Kujundžiću takva greška dogodila jednom, jer ljudi smo, griješimo, ali takve se pogreške ministru zdravstva događaju u nizovima.

Sredinom veljače ove godine ministar Kujundžić je imao seksistički ispad prilikom posjeta Kliničkoj bolnici Dubrava u povodu Svjetskog dana bolesnika, kada je hodajući hodnikom prema ravnatelju kazao: 'Lako tebi kad imaš mladu i lipu glavnu sestru.' Kasnije se pravdao da je bila riječ o šali i komplimentu.

'Iskreno mi je žao ako se netko osjetio povrijeđen, ali me isto tako kulturološki i sociološki brine ako netko interpretira kao 'seksistički ispad' kolegijalni i prijateljski pozdrav te u šali izrečen kompliment glavnoj sestri da je 'mlada i lipa' i nakon što 37 godina časno i požrtvovno radi kao medicinska sestra', objasnio je tada svoju izjavu ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Ministar se zapleo u svoje izjave koje je kasnije morao objašnjavati i kada je gostujući na N1 televiziji na pitanje jesmo li dovoljno bogata država da liječimo svu djecu bahato odgovorio: 'Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da liječi sve' i izazvao opći bijes u javnosti. Kujundžić je tada branio stav da Vlada nema novca da pomogne djeci koja boluju od spinalne atrofije. Izvlačio se da je sve izvučeno iz konteksta i pogrešno shvaćeno.

Također se u probleme uvalio kada je u službenom dopisu ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću poslao upute o načinu na koji bi sudovi trebali suditi. U skandaloznom dopisu ministru pravosuđa tražio je od drugog ministra u Vladi sastanak kako bi nastavili tražiti rješenje, tj. kako bi sudove uskladili i uputili ih da donose odluke kakve odgovaraju trenutnoj politici Ministarstva zdravstva. Kujundžiću je smetala različita praksa županijskih sudova koji na temelju istih činjenica donose oprečne sudske presude u tužbama liječnika zbog neisplate dodataka za prekovremeni rad. Bošnjaković je kasnije pokušao minorizirati problem kazavši da je Kujundžić tek želio ukazati na neusklađenu praksu sudova o tom pitanju.

Kujundžić se zapleo u probleme i prilikom katastrofalne kandidature za to da se sjedište Europske agencije za lijekove iz Londona prebaci u Zagreb. Cijela kampanja bila je prilično šepava, ali izdvojimo primjer.

Europska komisija je imala primjedbe, između ostaloga, da hrvatska ponuda sadrži opće informacije o dostupnim letovima između Zagreba i većine europskih prijestolnica, bez navođenja koji su to gradovi, koliko su česti i koliko traju letovi, te da nema informacija o povezanosti javnim prijevozom zračne luke i predložene lokacije. Ministar je kasnije objasnio novinarima da nisu ništa uljepšavali.

'Nismo mogli napisati da imamo sto letova za Beč, London, Bruxelles, rekli smo da je Zagreb povezan sa svim gradovima zračnom linijom', pojednostavnio je lakonski stvar, kako samo on zna, Kujundžić.

Za Kujundžića se može reći da je krivi čovjek na krivom mjestu.