Prije točno godinu dana, Moskva je pomogla organizirati nelegalan i nelegitiman 'referendum' na Krimu koji je kulminirao ruskom aneksijom Krima, nasilnim prekrojavanjem granica Europe i produbljivanjem krize u istočnoj Ukrajini.

Takozvani referendum, nabrzinu pripremljen u samo dva tjedna, predstavljao je ismijavanje demokracije. Nezavisni međunarodni promatrači nisu bili prisutni. Umjesto njih, elitne ruske jedinice – 'mali zeleni ljudi', kako su ih nazvali – provele su Putinovu volju na terenu. Oko podrijetla tih boraca ne bi trebalo biti nikakvih iluzija. Bez obzira na to što su im uklonjena službena obilježja, njihova oprema, uvježbanost i naglasak su - ruski.

U vrijeme prije referenduma, ukrajinske televizijske postaje na Krimu su ugašene, a svi koji su govorili protiv ruske vojne okupacije suočeni su s prijetnjama i zastrašivanjem. Od tada su neki od njih nestali, a ostali su pronađeni mrtvi, od kojih su na jednom tijelu pronađeni znakovi mučenja.

Sve ovo učinjeno je pod lažnom tvrdnjom ruskog vodstva kako su prava rusofonog stanovništva na Krimu ugrožena od službenog Kijeva. To cinično opravdanje nije se pokazalo nimalo vjerodostojnim.

Ustvari, prošlog je tjedna Vladimir Putin javno u intervjuu priznao kako je planirao aneksiju Krima tjednima prije takozvanog referenduma. Cijelo to vrijeme on je govorio međunarodnoj zajednici kako nije uzimao u obzir mogućnost pripojenja Krima Rusiji te je nijekao prisutnost ruskih postrojbi na poluotoku.

Znamo da prijetnja rusofonom stanovništvu nikad nije postojala na Krimu, ni u kojem drugom dijelu Ukrajine. Neposredno prije aneksije, Visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine ustvrdio je kako 'nema dokaza nikakvog nasilja ili prijetnji'.

Ustvari, u izvješćima Ujedinjenih naroda, ureda Visokog povjerenika za ljudska prava te povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe jasno stoji kako su ljudska prava na Krimu postala ugrožena tek nakon ruske okupacije. Posljedice su posebno osjetile manjine, kao što je značajna zajednica krimskih Tatara.

Vrlo je važno da se značaj aneksije Krima ne podcjenjuje. Agresivne akcije Rusije na Krimu te u regiji Donbas nisu samo prijetnja Ukrajini, već i ostatku Europe. Aneksijom ukrajinskog teritorija, kršenjem ukrajinskog teritorijalnog integriteta te destabilizacijom istočne Ukrajine stalnim slanjem vojske i opreme, Rusija se suprotstavila demokratskim načelima 21. stoljeća te odbacila pravila ponašanja u međunarodnim odnosima.

Takve su akcije očito kršenje niza ruskih međunarodnih obveza, uključujući i povelju UN-a, Helsinški završni akt i Sporazum iz 1997. između Ruske Federacije i Ukrajine o statusu Crnomorske flote. Zbog ovih je razloga Rusija izolirana u Vijeću sigurnosti UN-a, kao i u široj međunarodnoj zajednici.

Kao rezultat, sve države članice EU-a moraju se spremno suočiti s izazovom koji rusko djelovanje predstavlja za naše zajedničke vrijednosti i sigurnost. Nijedna zemlja, bez obzira na veličinu, ne može izigrati norme međunarodnog djelovanja bez suočavanja s posljedicama.

Ilegalna ruska aneksija Krima ne smije biti prihvaćena kao nova realnost. Činjenica je da je aneksija ilegalan čin, da je Krim okupirala druga država te da najranjivije skupine Krima snose posljedice neliberalnih ruskih politika.

Da nije Rusija anektirala Krim prije prošle godine i da nije natjerala stanovništvo na glasanje na referendumu pred nišanom, lokalno stanovništvo bavilo bi se svojim poslovima u miru, kao što je i radilo protekle 23 godine, bez zastrašivanja, bez oskudice i opasnosti za život koji dolaze kao posljedice ruske aneksije Krima.

Postoji put za izlazak iz ove situacije. Rusija još uvijek može povući svoje trupe s Krima i iz istočne Ukrajine, ponašati se u skladu sa Sporazumom iz Minska te pustiti ukrajinsko stanovništvo da se vrati upravljanju svojom zemljom. Sve dok se to ne dogodi, nećemo ignorirati ono što se dogodilo na Krimu. Naša je pozicija jasna i određena – aneksija Krima neprihvatljiva je te ćemo nastaviti braniti naše vrijednosti sankcijama koje kažnjavaju odgovorne za izdvajanje Krima iz teritorijalnog sastava Ukrajine.